Romska djeca u većem riziku da postanu žrtve trgovine ljudima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema procjenama, trenutno su u svijetu 1,2 milijuna djece žrtve trgovine ljudima, dok je prošle godine u BiH identifikovano 70 potencijalnih žrtava, od čega čak 50 posto čine djeca.

Naime, prema podacima Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH, objavljenim u veljači ove godine, u 2020. godini u BiH je od ukupno 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, njih 35 maloljetno.

Dodaje se da se djeca najčešće eksploatiraju u svrhu prosjačenja te je od ukupnog broja potencijalnih žrtava trgovine ljudima evidentirano 38 slučajeva prosjačenja.

"Od ukupnog broja, 17 je slučajeva seksualnog iskorištavanja i 15 slučajeva drugih oblika trgovine ljudima", navedeno je u podacima.

"Trgovina ljudima je kršenje osnovnih ljudskih prava i samo kroz zajedničko djelovanje svih relevantnih aktera u procesu, institucija, domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija i tijela, možemo se efikasno suprotstaviti ovoj pojavi", kazao je tada Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH.

Upravo u cilju sprečavanja trgovine djecom Fondacija "Udružene žene", Udruženje "Novi put" iz Mostara, u suadnji s članicama Mreže bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima RING realizuju kampanju podizanja svijesti o trgovini djecom u Bosni i Hercegovini pod sloganom "STOP trgovini djecom".

Lana Jajčević, predsjednica Fondacije "Udružene žene", za "Nezavisne novine" je kazala da su romska djeca u većem riziku da postanu žrtve trgovine ljudima jer su, prema njenim riječima, često natjerana na prosjačenje.

"Često su natjerana i na maloljetničke, prisilne brakove. Zbog toga smo juče u okviru ove kampanje dijelili letke u romskom naselju Veseli brijeg u Banja Luci", rekla je Jajčevićeva.

Dodala je da su žrtve, poslije romske djece, i mališani koji dolaze iz siromašnijih obitelji.

"S obzirom na to da je siromaštvo jedan od glavnih faktora koji utiču na povećanje opasnosti od trgovine djecom, roditelji iz siromašnijih obitelji su često lakovjerniji i spremni da bez veće provjere prihvate obećanja o zaposlenju", kazala je Jajčevićeva.

Istaknula je da je primjetno da se u razdoblju pandemije povećao rizik od trgovine ljudima i djecom, jer je u ovom razdoblju veći broj osoba ostao bez posla ili redovnih primanja, čime je povećano siromaštvo, a smanjen je pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju.

"U doba pandemije ljudi koji su izgubili posao siromaštvu izlažu cijelu obitelj, te su nerijetko, u želji da nađu novi način zarade, bili izloženi trgovcima ljudima", navela je Jajčevićeva.

Dodala je da će se kampanja "STOP trgovini djecom" sprovoditi tijekom lipnja 2021. godine u ciljanim regijama povećanog rizika za trgovinu djecom na širem području BiH.

Navela je da je cilj ove kampanje podizanje javne svijesti među djecom i mladima, njihovim obiteljima, starateljima, domovima za djecu bez roditeljskog staranja te nadležnim institucijama o rizicima i svim pojavnim oblicima ove trgovine.

"Cilj je i sprečavanje i umanjivanje rizika od postajanja žrtvom trgovine djecom u BiH kroz umrežavanje nevladinog i vladinog sektora i povećanje informisanosti opšte javnosti", zaključila je Jajčevićeva.