Republika Srpska bi mogla sama provesti izbore

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je do izbora u BiH ostalo malo više od godinu dana, pitanje koje se sve češće postavlja je da li će tih izbora biti s obzirom na to da je izvjesno da proračun za 2022. godinu neće biti usvojen niti će doći do izmjena Izbornog zakona BiH, bez čega, po mišljenju HDZ-a, ne postoje uvjeti za organizaciju općih izbora sljedeće godine. 

Istovremeno, u Republici Srpskoj u neslužbenim krugovima sve više se priča da ona sama treba da provede izbore iduće godine i to za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, što joj, kako neki tvrde, omogućava Izborni zakon Republike Srpske, prenose Nezavisne novine.

Ima pravo

"Izborni zakon BiH definira da Središnje izborno povjerenstvo BiH organizira i pprovodi izbore za nivo BiH, ali je kasnijim intervencijama visokih predstavnika to prošireno, međutim, tehnički Republika Srpska sama može provoditi izbore za svoj nivo vlast iako se postavljaju brojna pitanja. Recimo, birački popis se povlači iz IDDEEA, koja je na nivou BiH, ali i tu se može pronaći rješenje", rekao je za "Nezavisne novine" Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije Republike Srpske.

Dodao je da Republika Srpska ima svoj zakon, svoju komisiju i da s te strane može organizirati i provesti izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske.

Zanimljivo je da nakon intervencija visokog predstavnika u Izborni zakon BiH, Federacija BiH nikada nije formirala svoju izbornu komisiju, što je, prema mišljenju Rade, i očekivano, jer taj dio BiH teži centralizaciji, između ostalog i izbornog procesa.

Posljednji koji je spomenuo mogućnost neodržavanja izbora u BiH je Dragan Čović, lider HDZ-a, koji je rekao, ukoliko ne bude izmjena Izbornog zakona BiH, da ne postoje uvjeti da se organiziraju izbori.

"Mi ćemo sve dati da dobijemo izborni zakon, osiguramo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i provedemo sve presude Suda u Strazburu", rekao je Čović.

Kraj BiH

U eventualnom neodržavanju izbora mnogi, uključujući i dužnosnike sa strane, vide i kraj Bosne i Hercegovine, a nešto slično rekao je i Wolfgang Petrich, bivši visoki predstavnik u BiH, koji je za austrijske medije istaknuo da su svi napori EU i Amerike za novi izborni zakon propali te, "ako propadnu idući izbori zbog bojkota Srba i Hrvata, to bi bio faktički kraj BiH".

Komentirajući Petricha, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, rekao je da je i on kršio Daytonski mirovni sporazum te da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona BiH, istovremeno ponavljajući da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nema legitimitet te da je BiH propala onog trenutka kada je proglašen Deayonski mirovni sporazum i da je samo pitanje kada će to biti objavljeno. Takođe, istakao je da niko ne blokira BiH, da je išao u Predsjedništvo BiH, ali da mu niko ne može govoriti kako će da glasa.

Za razliku od druga dva naroda, Bošnjaci smatraju da ne postoje razlozi da se izbori u BiH iduće godine ne održe te da Središnje izborno povjerenstvo BiH te izbore treba da raspiše onako kako je i postojeći Izborni zakon definirao, a to je 150 dana prije izbora, odnosno u svibnju iduće godine.

"Da li će neke političke stranke bojkotirati izbore, nisam sigurna. Te najave bih uzela s rezervom. Da li su to razlozi i da li HDZ najavljuje bojkot izbora ukoliko se ne ispuni njihov zahtjev koji se tiče izbora člana Predsjedništva BiH, stvarno ne znam. Imamo još vremena za razgovor i da mijenjamo Izborni zakon te, ako bude prostora, i za razgovor sa HDZ-om u pogledu njihovog zahtjeva. Ali, sada najavljivati bojkot izbora je, po mom mišljenju, ultimatum. Ako nećete da uradite ovako kako mi iz HDZ-a predlažemo, mi ćemo bojkotirati izbore", rekla je za "Nezavisne novine" Alma Čolo, član Predsjedništva SDA i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine BiH.

Na pitanje, šta bi značio bojkot narednih općih izbora, s obzirom na to da u FBiH još do kraja nisu implementirani oni iz 2018. godine, Čolo kaže da je BiH potpisnik Europske konvencije o ljudskim pravima, koja je obavezuje da u redovnim intervalima održava izbore.