Sa sadašnjim Ustavom BiH ne može postati članica EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 Bivši predsjednik Skupštine RBiH i član bh. delegacije koja je u ime BiH potpisala Daytonski mirovni sporazum Miro Lazović izjavio je za Fenu da je sporazum potpisan prije 20 godina da bi se zaustavio rat.

Istovremeno, dodaje Lazović, Aneks 4. Daytonskog mirovnog sporazuma je varijanta koja 20 godina Bosnu i Hercegovinu drži kao poligon političkih nesporazuma i sukoba.

Smatra da Ustav BiH sadrži odredbe koje omogućuju političkim snagama da reintegriraju BiH i ostavlja dovoljno prostora za realizaciju ratnih ciljeva.

Tvrdi da je posljednjih 20 godina proteklo u političkim previranjima i nesporazumima zbog čega je došlo vrijeme da se pristupi izmjeni Ustava BiH ili da se donese novi.

''S ovakvim Ustavom Bosna i Hercegovina ne može nikada postati stabilna, demokratska, a niti funkcionalna država. Pogotovo ne može postati članica Europske unije'', zaključio je Lazović, koji je kao član pregovaračkog tima bio u Daytonu s predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem na potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

U vojnoj zračnoj bazi Wright Patterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, na današnji dan 1995. godine parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum.

Premijerka RS-a Željka Cvijanović ne podržava izmjene Daytonskog sporazuma zbog europskog puta BiH.

Kazala je da su "apsolutna glupost" priče o tome kako je "Dayton" u sukobu sa nekim budućim putevima BiH, zato što "postoji nekoliko europskih visoko decentraliziranih država koje su prošle cijeli evropski put i normalno funkcioniraju kao članice Europske unije".

Povodom 20 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kazala da je RS i dalje smatra da treba da se vratimo izvornom Daytonskom sporazumu, čija je decentralizirana struktura okvir u kojem svi u BiH mogu da se kreću.

Podsjetila je da je različitim intervencijama međunarodne zajednice, prvenstveno visokih predstavnika, kako je navela, vršen strašan pritisak na tu decentraliziranu strukturu da bi se ona centralizirala, ali da takve egzibicije ili eksperimenti koji su vršeni nad BiH nikada nisu donijeli strukturu koja će biti bolja, efikasnija, racionalnija i jeftinija.

''Po pravilu smo kroz takve intervencije dobijali nagomilane institucije na nivou BiH koje su skuplje, a mnogi i ne znaju šta su njihovi zadaci, ali dobijaju plaće'', tvrdi Cvijanović.