Sastanci EU i Balkana – od nezamislivog do redovne prakse!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik vlade u Saboru je predstavio izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća, ali i sastanku na vrhu Europska unija - zapadni Balkan, održanom u prosincu prošle godine. Plenković je rekao da su takvi sastanci ''postali gotovo normalna praksa'', što nije bio slučaj između 2003. i 2018. godine, prenosi Fena.

Na inicijativu Hrvatske i susjednih zemalja, ''tada Bugarske'', ponovno su se počeli održavati takvi skupovi – prvi je bio u Sofiji 2018., potom u Zagrebu 2020., pa u Brdu kod Kranja 2021. godine. Od tada se sastanci održavaju gotovo jednom godišnje, što je dotad ''bilo nezamislivo'', te je riječ o ''političkom uspjehu nametanja ovog dijela Europe kao prioritetne teme'', rekao je Plenković.

Smisao cijele te politike, nastavio je, jest ''nasloniti'' države zapadnog Balkana na EU. Na skupu u prosincu Hrvatska je govorila i o važnosti usklađivanja vizne politike država kandidatkinja kako bi se spriječilo da državljani trećih zemalja ''slijeću kao turisti'' u te zemlje, a onda ''za velike novce'' postanu nezakoniti migranti i putem Hrvatske započinju put prema zapadu, rekao je hrvatski premijer.

Naglasio je da je politika svih država članica po pitanju migracija ''sada vrlo čvrsta'' i ''usmjerena na zaštitu vanjskih granica EU-a'' kako bi se spriječili šokovi za kontinent, prije svega ''političke posljedice''. Takve posljedice migrantskog vala iz 2015. osjećaju se i danas, a ta je pojava ''više promijenila političku arhitekturu'' Europe, posebno u većim članicama, nego ijedan drugi događaj u proteklim desetljećima, smatra predsjednik Vlade RH.

Plenković je rekao da je na sastancima Europskog vijeća iskazana ''još uvijek vrlo snažna potpora Ukrajini'', uz određene ''nijanse i rezerve'' jedne države. Plenković je u Saboru govorio o ''kontekstu ruskih izdvajanja za ovaj rat'', naglašavajući da Rusija izdvaja 40 posto proračuna i gotovo devet posto BDP-a za rat i vojnu sigurnost. ''Treba shvatiti da je riječ u potpunosti o ratnoj ekonomiji'', naglasio je, pa poručio da bi Hrvatska trebala biti zadnja koja će zaboraviti Ukrajinu, zemlju koja je prva priznala Hrvatsku kao članica Ujedinjenih naroda.

Najavio je da Vlada u narednim tjednima planira posjet ukrajinskog premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj.