Scheffer: Međunarodni sud pravde nije poštovao vlastita pravila i statut

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najviši sud Ujedinjenih naroda u četvrtak je odbacio zahtjev Bosne i Hercegovine da ponovo otvori slučaj iz 2007. godine koji je oslobodio Srbiju optužbe da je igrala aktivnu ulogu u genocidu počinjenom tokom rata u BiH u 1990-im godinama, izvještava New York Times.

Međunarodni sud pravde naveo je u priopćenju da ne može djelovati po zahtjevu jer ga nisu odobrila sva tri člana kolektivnog Predsjedništva BiH, koji zastupaju hrvatsko, srpsko i bošnjačko stanovništvo.

Eksperti upoznati o slučaju tvrde da su drugi putovi još otvoreni da se ponovo procijeni da li je genocid počinjen u BiH ne samo pri kraju rata u 1995. nego čak i u 1992. godini, piše novinarka New York Timesa Marlise Simons u tekstu posvećenom jučerašnjoj odluci Međunarodnog suda pravde u Den Haagu.

Te godine, tokom nekoliko mjeseci, u kampanji etničkog čišćenja koju su predvodili bosanski Srbi protjerano je nesrpsko stanovništvo s velikih površina teritorije kroz valove ubojstava i drugih zločina.

Za Međunarodni sud pravde, tužba BiH protiv Srbije prvi je takav slučaj koji uključuje masovna ubojstva i raseljavanja. Taj se sud obično bavi graničnim kršenjima i ostalim sporovima među zemljama.

Sud je u 2007. presudio da, iako masakr u bosanskom gradu Srebrenici gdje su snage bosanskih Srba ubile gotovo 8.000 muškaraca i dječaka u 1995. predstavlja genocid, nije našao dokaza da je Srbija odgovorna za ta ubojstva.

U presudi se, međutim, navodi da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer je trebala spriječiti genocid i kazniti vojnog zapovjednika, generala Ratka Mladića. Sud nije opisao ubojstva iz 1992. kao genocid.

Prije dva tjedna, neposredno uoči isteka desetogodišnjeg roka da se slučaj razmotri prije njegovog isteka, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naredio je pravnom timu da podnese zahtjev Sudu da revidira presudu iz 2007. Revizija je jedina preostala opcija jer Sud ne dopušta žalbe.

U zahtjevu se argumentira da je od 2007. veliki broj dokaza s drugih suđenja postao dostupan koji bi pokazali aktivnu ulogu srpske države, i opseg njene umiješanosti tijekom bosanskog rata.

Izetbegović je jedini član kolektivnog Predsjedništva koji je podnio zahtjev. On navodi da dodatna suglasnost nije potrebna jer revizija predstavlja nastavak prethodnog slučaja.

Srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić zatražio je, međutim, da ovaj sud odbaci slučaj, nazivajući zahtjev nelegitimnim.

David Scheffer, profesor prava na Sjeverozapadnom sveučilištu u Chicagu koji je pomagao u pripremi zahtjeva za reviziju, izjavio je da je Sud, praveći grešku, jednostavno prihvatio srpsku argumentaciju i odbacio je slučaj o genocidu kao tehnikaliju.

"Genocid je previše ozbiljan zločin da bi se bavilo njime na takav način. To je tako uznemirujuće, način na koji se ovaj sud ponašao. Nije poštovao vlastita pravila i statut i nije ponudio nikakvu pravnu argumentaciju", izjavio je profesor Scheffer.

Druge opcije da se pokrene taj slučaj bit će razmotrene, kazao je on, navodi se u tekstu New York Timesa o jučerašnjoj odluci Međunarodnog suda pravde.