Schmidt postavio uvjet za povlačenje Inzkovog zakona

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pozvao je danas parlamentarce da usvoje zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, prenosi N1.

Schmidt je u pismu podsjetio kako su svi narodi u nekom razdoblju bili izloženi progonu i nasilju, posebno tijekom prošlog stoljeća.

U civiliziranom sviietu svi imaju obvezu da štite dostojanstvo žrtava

''Svi znamo da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo. Tijekom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obvezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tijekom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potrebe za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima'', stoji u pismu.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini podsjetio je kako se proces zaštite ne završava s okončanjem sukoba. U civiliziranom sviietu svi imaju obvezu da štite dostojanstvo žrtava.

''Negiranje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, ukrljučujući i genocide, spriječava društva da se nose s kolektivnom prošlošću, predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava i ugrožava napore koji se poduzimaju u cilju postizanja pomirenia i trajnog mira. Ova se zlostavljanja nikada ne bi trebala politizirati. Izmjene Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine donesene u srpnju 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomirenja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni koncenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumijevanje i suosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija'', naveo je Schmidt. Te je dodao:

''Dozvolite mi da kažem nešto o svom osobnom iskustvu: kao Nijemac iz generacije koja je odrasla poslije Drugog svjetskog rata i kao neko ko je imao mogućnost – i još uvijek osjeća odgovornost – da radi na pomirenju na različitim mjestima, znam koliko je teško postici ovaj cilj. Moji sunarodnjaci su imali bitnu pomoć međunarodne zajednice prilikom suočavanja s prošlošću. To su razlozi zbog kojih osjećam potrebu da zauzmem stav po ovom pitanju koje pratim od jula ove godine. Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog zastupničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju. Poželjno je koristiti demokratsk iinstitucionalni proces. To neće biti lako''.

Ukidanje Inzkovog zakona tek kada stupi na snagu novi zakon

Christian Schmidt je poručio kako bi cijenio namjeru Parlamenta da se izmjene Kaznenog zakona donesene Odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

''Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s europskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentama skupština Bosne i Hercegovine. Zakon koji je donesen u srpnju 2021. godine bi u tom slučaju postao suvišan i bio bi povučen. Do donošenja ovakve odluke naroda i njihovih predstavnika, postojeći zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini'', naglasio je.

U pismu parlamentarcima navedeno je kako postojeći ''Inzkov zakon'' treba tumačiti kao regulativu koja sadrži dva koncepta:

''Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cjelini. Ne postoji neko drugo moguće tumačenje. Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava – svaka žrtva i njena obitelj zaslužuju bezuvjetno poštovanje. Zakonom se ne pravi razlika ni između etničke pripadnosti počinitelja. Svaki novi zakon kojim će se regulirati ovo pitanje također treba da uključuje ove koncepte'', istako je visoki predstavnik u pismu.

Na kraju, Christian Schmidt pozvao je Parlamentamu skupštinu Bosne i Hercegovine da se bavi rješavanjem šireg pitanja pomirenja i uspostavi institucionalizirani proces pomirenja u Bosni i Hercegovini.

''Iskeno vas pozivam da djelujete na ovaj način kako biste osigurali principe mira, pravde, tolerancije i pomirenja utvrđeno Ustavom Bosne i Hercegovine, a koji su na sličan način sadržani i u ustavima oba entiteta. Spreman sam da vam pomognem u ovom vaižnom poduhvatu'', poručio je visoki predstavnik u BiH.