I osam vojnika
Mostar: SDP-ov ministar na obilježavanju godišnjice ubojstva generala HOS-a Blaža Kraljevića
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Povodom obilježavanja 32. godišnjice stradanja zapovjednika HOS-a u Bosni i Hercegovini generala Blaža Kraljevića i osmorice dragovoljaca HOS-a iz njegove pratnje: Ivana Granića, Gordana Čuljka, Marija Medića, Vinka Primorca, Osmana Maksića, Šahde Delića, Marka Stjepanovića i Rasima Krasniqia danas je u organizacije udruge bivših pripadnika i dragovoljaca HOS-a i HSP BiH i HB uz pokroviteljstvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine upriličen komemorativni skup u novoizgrađenom Spomen obilježju HOS-u na mjestu tragedije u Kruševu kod Mostara.
Obilježavanju je nazočio i Federalni ministar za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić.
Protiv podjele BiH
Ministar Lokmić je na komemorativnom skupu na novoizgrađenom spomen-obilježju odao počast generalu Blažu Kraljeviću, Osmanu Maksiću, Gordanu Čuljaku, Šahdi Deliću, Ivanu Graniću, Rasimu Krasniqu, Mariju Mediću, Vinku Primorcu i Marku Stjepanoviću.
''Kraljević je bio protiv podjele Bosne i Hercegovine, a nakon što je u Grazu održan sastanak Mate Bobana i Radovana Karadžića i njihov dogovor o primirju HVO-a i VRS-a, te teritorijalnom razgraničenju HZ Herceg-Bosne i Republike Srpske, izdao je proglas u kojem je pozvao Hrvate i Bošnjake, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine'', priopćeno je iz Kabineta federalnog ministra boraca/branitelja i invalida.
U priopćenju se navodi da je ubrzo nakon toga imenovan general bojnikom Armije Republike Bosne i Hercegovine, a 2. kolovoza je postao član glavnog stožera Armije RBiH.
''General HOS-a Blaž Kraljević i osam vojnika su položili živote za demokratsku, cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu i savez Hrvata i Bošnjaka protiv agresora. Borba generala Kraljevića i njegovih saboraca treba da bude simbol življenja u Bosni i Hercegovini. Mi, kao društvo, moramo se okrenuti izgradnji mostova umjesto zidova, jačanju međusobnog povjerenja i suradnje u rješavanju problema. Mir nije samo izbor, već obveza koju dugujemo budućim generacijama'', istaknuo je Lokmić.
Prigodna obraćanja
Inače, sjećanje na poginule pripadnike HOS-a počelo je svetom misom u prepunoj župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Kruševu koju je predvodio župnik don Marko Šutalo.
Nakon svete mise program je nastavljen komemorativnim skupom u mjestu Varda kraj Kruševa na mjestu pogibije devetorice dragovoljaca HOS-a gdje je ujedno otkriven i novoobnovljeni spomenik, piše brotnjo.info
Program je počeo hrvatskom himnom i minutom šutnje nakon čega su volonteri skinuli prekrivače sa spomenika i uručili ih članovima obitelji poginulih za uspomenu i dugo sjećanje.
Zatim je voditeljica programa pročitala imena svih devetorice poginulih koji su ubijeni na današnji dan prije 32 godine oko 13,30 sati na tom mjestu.
Uslijedila su prigodna obraćanja a nazočnima su se obratili u ime Saveza udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga i zapovjednik HOS-a za BiH nakon ubojstva Blaža Kraljevića, Stanko Primorac Ćane, izaslanik ministra i dopredsjednika Vlade RH Tome Medveda i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Zlatan Bašić, Federalni ministar za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić, domaćin skupa i organizator Zrinko Čuvalo, predsjednik Hrvatske stranke prava BiH i HB, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović i svi govornici su se osvrnuli na žrtvu generala HOS-a Blaža Kraljevića i osam bojovnika HOS-a i izrazili želju da se nešto takvo nikad više ne ponovi.
Suradnja vlasti
U svim govorima je posebno istaknuta odlična suradnja svih razina i nositelja vlasti kada je u pitanju bila izgradnja spomenika. Više puta je naglašeno da u tom dijelu nije bilo nikakvih problema, počev od administrativnih pitanja do završnih radova na spomeniku.
Domaćin skupa i organizator Zrinko Čuvalo, predsjednik Hrvatske stranke prava BiH i HB posebno se zahvalio svima koji su u tom pomogli, od gradskih vlasti u Ljubuškom, gradonačelnika Mostara Maria Kordića, županijskih vlasti u ŽZH I ŽHN, do predsjednika HNS-a Dragana Čovića, ministra Tonija Kraljevića i ministra Lokmića.
9. kolovoza godine poginuo je Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a koji je u prvim danima rata djelovao u Hercegovini. Smrt Blaža Kraljevića i njegovih HOS-ovaca do danas je ostao jednan od najvećih misterija u novijoj hrvatskoj povijesti.
Kao politički emigrant Blaž Kraljević, koji je rođen kod Ljubuškog 1947. godine, od sredine 60-ih bio je politički aktivan. Tako je, primjerice, trebao sudjelovati u Bugojanskoj grupi 1972. godine, kad je grupa proustaških ekstremista iz emigracije ušla u Jugoslaviji i pokušala dignuti bunu protiv komunističkih vlasti. No, to je završilo potpunim fijaskom, a većina ustanika je likvidirana. Kraljević će u emigraciji nastaviti djelovati sve do 1990. godine, kada se vraća u Hrvatsku i postaje važnim članom ustaštvom prožetog HSP-a, piše Index.hr.
Sudjelovao u osnivanju HOS-a
Kraljević je sudjelovao u osnivanju HOS-a u Hercegovini, HSP-ovog vojnog krila, a uskoro ga Dobroslav Paraga imenuje zapovjednikom Hrvatskih obrambenih snaga za Hercegovinu.
Brzo nakon početka rata došlo je do sukoba između HVO-a i HOS-a u BiH. HVO je tražio da se HOS podredi njima, baš kao što se u Hrvatskoj podredio HV-u. No, Kraljević je to uporno odbijao. Sredinom 1992. godine incidenti između HOS-a i HVO-a postajat će sve češći, a u isto vrijeme HOS je njegovao dobre odnose s Armijom BiH. U lipnju 1992. godine Kraljević se sastaje s načelnikom Glavnog štaba Armije BiH Saferom Halilovićem, a uskoro dobiva čin general-bojnika te ulazi u Glavni stožer Armije BiH.
Tijela Kraljevića i HOS-ovaca otkrivena su slučajno
Početkom kolovoza Mate Boban, čelnik Herceg Bosne, još jednom je zatražio od Kraljevića da HOS preda pod zapovjedništvo HVO-a, što je ovaj odbio. To je bilo devetog dana kolovoza. Vinko Martinović "Štela", jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru, pratio je Kraljevića do mjesta sastanka. Na sastanku je također sudjelovao Bruno Stojić, ministar obrane HZ Herceg-Bosne.
Nakon sastanka, u popodnevnim satima, zaustavila ga je vojna policija kod mjesta Kruševo. Došlo je do pucnjave, poginuli su svi putnici u oba zaustavljena vozila. Osim Blaža Kraljevića, poginulo je osam pripadnika HOS-a ((Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović).
Njihova su tijela otkrivena sasvim slučajno, u kombiju u Omišu. Do dana današnjeg nije razjašnjeno zbog čega je došlo do pucnjave između dvije strane koje su se praktički borile na istoj strani, a u kojoj su poginuli svi putnici, kao ni to zbog čega su tijela pronađena stotinjak kilometara dalje.
Dan prije pogibije Kraljević je imao intervju za list "Novi danas", u kojem je kazao kako Boban nije prijatelj BiH. "Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika", kazao je tada Kraljević.
Kraljević je pokopan 13. kolovoza.
Kontroverze oko smrti
Do dana današnjeg, smrt Blaža Kraljevića i HOS-ovaca obavijena je misterijom, a postoji na desetke teorija o tome. Nekoliko istraga koje su pokrenute završile su u slijepoj ulici. Godine 2013. ŽDO u Zagrebu ponovo je pokrenuo istragu oko smrti zapovjednika HOS-a. Zbog Kraljevićevih sukoba s HVO-om, Herceg Bosnom, a time i neizravno s Tuđmanom i HDZ-om, njegova se smrt često gleda kroz političku prizmu.
O tome je govorio i Josip Manolić, jedan od najistaknutijih Tuđmanovih suradnika iz prvih godina rata.
Manolić je u razgovoru za N1 televiziju 2015. godine podsjetio da je Šušak bio osoba kojoj je Tuđman povjerio da "vodi ratnu politiku u BiH".
Na jednoj sjednici ONS-a Gojko je postavio pitanje politike prema BiH i rekao da se ona vodi na nekoliko kolosijeka. 'Od sada si, Gojko, odgovoran za politiku prema BiH', rekao je na to Tuđman", prepričavao je Manolić i podsjetio da je Šušak otvoreno surađivao s Matom Bobanom i drugim "desnim opcijama" kakvu je predstavljao Blaž Kraljević u BiH, a što se njemu osobno nije dopalo.
"Kraljević je surađivao s Bobanom, a onda se okrenuo Izetbegoviću. Radio je za interese struktura koje su bile protiv politike Tuđmana. Zna se tko je sasjekao Kraljevića i zašto je on doživio to što je doživio. Tuđman je bio za razbijanje tih snaga koje veličaju NDH i Pavelića i želio je izbjeći da ja, kao šef obavještajne službe, sudjelujem u tome, pa je to ponudio Gojku Šušku. Otuda ja izvlačim zaključak da je Gojko izvršavao", rekao je Manolić.
