Sedam optuženih zbog ratovanja u Siriji želi oslobađajuću presudu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Državno tužiteljstvo zatražilo od Apelacijskog vijeća Suda BiH da sedmorici osuđenih zbog ratovanja na području Sirije i nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija kojima je ukupno izrečeno 12 godina i pet mjeseci zatvora budu pooštrene kazne.

S druge strane, obrane smatraju da se presuda treba biti oslobađajuća ili da im budu izrečene blaže kazne ili da se prvostupanjska odluka ukine i zakaže novo suđenje, javlja BIRN-Justice Report.

Tužitelj Ćazim Hasanspahić je kazao da prvostupanjsko Vijeće nije pravilno odmjerilo kaznu, naglasivši da su izuzev Mešiću kazne izrečene ispod zakonskog minimuma, od tri godine.

Hasanspahić je kazao da je kao jedinu otežavajuću okolnosti Vijeće cijenilo stupanj krivnje i da je djelo počinjeno s umišljajem.

''Navedene su brojne olakšavajuće okolnosti koje su smatrane naročitim, a Mešić, Mirza Kapić i Adem Karamuja nisu poštovali Sud, zbog čega su udaljavani s ročišta. Prvostupanjski Sud se nije bavio posljedicama kazneno-pravni radnji, i nije poslana jasna poruka ostalim potencijalnim počiniteljima ovakvih djela'', naglasio je tužitelj.

Zatražio je veće kazne u zakonom propisanom rasponu.

Prvostupanjskom presudom, Enes Mešić je zbog ratovanja u Siriji osuđen na tri godine zatvora, Jasmin Jašarević i Salko Imamović na po godinu i četiri mjeseca, a Samir Hadžalić na godinu. Zbog ratovanja u Siriji i nedozvoljenog držanja oružja Ibro Delić je dobio jedinstvenu kaznu od godinu i 11 mjeseci, a Kapić zbog istih djela na jedinstvenu od godinu i 10 mjeseci.

Njih sedmorica su proglašeni krivim što su se tijekom 2013. i 2014. godine priključili jedinicama koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkim.

Mešićeva braniteljica Džema Hasanagić je istaknula kako je u obrazloženju presude navedeno da je njen branjenik bio u Siriji i borio se na strani ISIL-a, a kao prilog tome je navedena njegova izjava policiji u kojoj je rekao da je bio u Turskoj.

Navela je i da nema dokaza o boravku njenog branjenika u Siriji, kao i da se na pretpostavkama ne može zasnivati odluka, dok je za skype komunikaciju istaknula da se vještak nije mogao izjasniti da je Mešić jedan od aktera razgovora.

Senad Bilić koji brani Jašarevića je naveo kako je njegov branjenik bio u jedinici ''Mudžahiri i Ensarije'' a otišao je kući prije nego su podijeljeni na tri djela.

''Dva svjedoka Tužiteljstva su potvrdila da je bio u Siriji, jedan od njih da je bio u jedinici Safeta Brkića, ali i da ta grupa nije imala veze sa ISIL -om. Kada se grupa cjepa, dva djela prelaze u ostale jedinice, treći ostaju kao teritorijalci'', pojasnio je Bilić.

Kapićev branitelj Izet Baždarević je spomenuo da njegov branjenik nije bio pripadnik nijedne formacije, već stražar u školi što je i priznao. Branitelj Senad Kreho spomenuo je da vještak nije mogao identificirati njegovog branjenika Imamovića kao aktera skype komunikacije koju Sud navodi u obrazloženju.

Branitelj Bakir Ljubović je spomenuo kako je Tužiteljstvo moralo dokazati da je Karamuja bio pripadnik neke terorističke organizacije, ali to nije urađeno. Fadil Abaz je naglasio da je Delić naveo razloge iz kojih je otišao u Siriju.

''Nema dokaza da je uzeo oružje i sudjelovao u bilo kakvoj frakciji, a ne ISIL-u. Radi se o 95 postotnom invalidu koji se kreće uz pomoć štaka. Kada je vidio o kakvim se frakcijama tamo radi, vratio se nazad. Jedini dokaz su njegovo priznanje i snimak hutbe u kojoj govori o svojim vjerskim uvjerenjima'', naglasio je branilac Abaz.

I Tužiteljstvu i obrana su zatražili da se žalbe suprotnih strana odbiju kao neosnovane.

Apelacijsko vijeće će odluku po žalbama donijeti naknadno.