Više od 50% žrtava uznemiravanja
Seksualno uznemiravanje u redovima policije BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Više od 50 posto policijskih službenica iz cijele BiH se u anonimnim anketama izjasnilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu pola tijekom svoje karijere.
Ovi podaci danas su prezentirani na okruglom stolu o položaju policijskih službenica u Bosni i Hercegovini na kojem je sudjelovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Selvid Hurtić.
''U svih 16 policijskih agencija u BiH je zaposleno oko 1.660 policijskih službenica od ukupno 16.000 policijskih službenika. Osim što se susreću s raznim vidovima uznemiravanja na radu, prije svega seksualnim i uznemiravanjem po osnovu pola, imaju problem kome da prijave'', rekao je Hurtić.
Kazao je da je zato danas odlučeno da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH biti nositelj pilot projekta koji će podrazumijevati angažman jednog odvjetnika koji će biti kontakt osoba za prijave policijskih službenica.
''Aplicirat ćemo za sredstva kod veleposlanstava u BiH i vjerujem da ćemo u narednom periodu početi s realizacijom ovog pilot projekta'', poručio je Hurtić.
Uznemiravanje teško dokazivo
Upozorio da je takvo uznemiravanje uvijek teško dokazivo, ali da ako bude postojalo zabilježenih nekoliko prijava protiv pojedinaca, onda će se sigurno neko zapitati i početi da istražuje.
Pročitajte još
Osim ovih problema, policijske službenice su ministru Hurtiću navele i probleme napredovanja u službi, a samim tim imaju i manja primanja u odnosu na kolege policijske službenika.
''Zaposle se u isto vrijeme, a za deset godina on postane mlađi inspektor, a ona i dalje obični policajac. To je sigurno diskriminacija'', zaključio je Hurtić.
Kristina Jozić, predsjednica Udruženja "Mreža policijskih službenica'', inače zaposlena u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, istakla je prvo da je veliki iskorak što je državni ministar došao lično na ovaj okrugli sto i što je pokazao veliko zanimanje.
Policajke na nižim činovima
''Od 16 policijskih agencija u BiH, policijske službenice su zastupljene u oko 9 posto, dok Zakon o ravnopravnosti polova nalaže najmanje 40 posto zastupljenosti žena. Ono što je još više zabrinjavajuće jeste da je najviše policijskih službenica zastupljeno na najnižim mjestima u policiji, dakle imaju najniže činove. Nemamo nijednu ženu direktoricu, komesarku niti njihove zamjenike. Tek odnedavno se pojavljuje poneka žena u činovima samostalni inspektor'', precizirala je Jozić.
Ona je potvrdila da u praksi nema mnogo prijavljenih slučajeva uznemiravanja na radu, prije svega seksualnog i po osnovu pola, ali da ankete iz 2018. i prošle godine pokazuju da postoji visoka tamna brojka slučajeva.
''Više od 50 posto policijskih službenica je izjavilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu pola tijekom svoje karijere. Zato naše Udruženje provodi niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti'', navela je ona.
Njihov fokus aktivnosti je na podizanju svijesti kako bi potaknuli žene da prijave slučajeve.
Patrijarhalne strukture
''Na prezentacijama često govorim da ako mi nismo u stanju da unutar svojih redova riješimo ovaj problem, onda se postavlja opravdano pitanje kako mi reagiramo u takvim slučajevima jer je u našem mandatu da zaštitimo žene. Ali, nažalost, to je još pitanje našeg mentaliteta i odgoja'', dodala je Jozić.
Sanja Sumonja, samostalni inspektor u Upravi za organizirani i teški kriminalitet MUP RS i predsjednica Udruženja “Mreža žena MUP RS” kaže da je najvažnije raditi na osnaživanju žena.
''Moramo raditi intenzivno s njima. Okruženi smo patrijarhalnom strukturom, gdje prvo same žene, a onda dobar dio njihovih kolega i šire javnosti smatra da ženama nije mjesto u sigurnosnom sektoru koji se poistovjećuje s primjenom fizičke sile'', objasnila je Sumonja.
Udruženje na čijem je čelu, kako kaže, radi na dvije značajne oblasti - unapređenje položaja žena u sigurnosnom sektoru u RS, a samim tim i BiH, i s druge strane na projektima koje će dovesti do toga da se intenzivno radi na borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.
