Šepić: Prekategorizacijom malograničnih prijelaza smanjiti gužve

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Senad Šepić pokrenuo je inicijativu za prekategorizaciju malograničnih prijelaza u Unsko-sanskoj županiji da bi se smanjile gužve na sada opterećenom graničnom prijelazu Maljevac u Velikoj Kladuši i olakšao prelazak granice za građane ovog dijela BiH.

On je na prošloj sjednici Doma predložio inicijativu, koju su zastupnici podržali, i obvezali Vijeće ministara BiH i druge nadležne institucije da hitno pokrenu postupak izmjena i dopuna Ugovora između Republike Hrvatske i BiH o graničnim prijelazima u pravcu osiguranja prekategorizacije malograničnih prijelaza Zagrad-Pašin Potok, Plazikur-Gejkovac i Hadžin Potok-Bogovlja u granične prijelaze za međunarodni promet putnika.

Kako je Šepić pojasnio, ova inicijativa ima za cilj da pomogne ljudima koji žive u pograničnom dijelu tih graničnih, obzirom na to da veliki broj njih ima zemlju u susjednoj Hrvatskoj, ali i rješavanje velikih gužvi na graničnom prijelazu Maljevac na kojem se u prosjeku čeka oko dva sata na prelazak granice.

Taj problem pojavio se nakon što je Hrvatska 2013. godine postala članica Europske unije te je granica između BiH i Hrvatske postala granica s EU pa su pojačane kontrole i nadzori, a u Unsko-sanskoj županiji mnogo je ljudi vezano za zemlje EU, zbog čega postoji velika potreba ljudi da ulaze i izlaze iz BiH.

''Kada bi ova inicijativa prošla, granični prijelaz u Maljevcu bi se rasteretio i čekanja bi bila smanjena na 15-ak minuta budući da bi značajan broj putnika išao na druge granične prijelaze koji su blizu prijelaza u Maljevcu'', kazao je Šepić.

Podsjetio je da je još prošle godine pokrenuo inicijativu o rješavanju statusa graničnih prijelaza na prostoru USŽ-a, a prvobitno je bilo predloženo da se na Maljevcu izgrade nove prometne trake i proširi postojeći kapacitet, ali granični prijelaz nalazi se na teritoriji Hrvatske te BiH ne može odrediti što će se graditi na teritoriji druge države.

Potom je kao drugo rješenje predloženo otvaranje malograničnog prijelaza Tržačka Raštela u općini Cazin i njegovoj prekategorizaciji. Status tog prijelaza je da preko njega mogu prelaziti samo ljudi koji imaju propusnice izdane od države, a to su oni građani koji žive u pograničnom dijelu.

Treći dio inicijative iz prošle godine bilo je uvrštavanje graničnog prijelaza Izačić na listu graničnih prijelaza s EU na kojim je omogućen promet roba biljnog i životinjskog porijekla u EU, jer se mnogo ljudi u Unsko-sanskoj županiji bavi poljoprivredom.

''Sve ovo su aktivnosti koje su pokrenute prošle godine, a u proračunu za 2016. godinu osigurano je 2.600.000 KM za opremanje i podršku ovim graničnim prijelazima'', podvukao je Šepić.

Podsjetio je da je s predsjedavajućim Povjerenstva za integrirano upravljanje granicom Mirom Džakulom i predsjednik Mješovitog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske Božom Zovkom posjetio ovaj dio BiH da bi se upoznali o situaciji na terenu.

Šepić kaže da su sada u tijeku razgovori s Hrvatskom o prekategorizaciji graničnih prijelaza i prema zadnjim informacijama početkom ožujka u Zagrebu bi trebao biti upriličen sastanak Mješovitog povjerenstva na kojem bi trebala biti donesena odluka o Tržačkim Raštelama i otvoreni razgovori o preostala tri malogranična prijelaza.

Nakon toga otvorilo bi se i pitanje revizije cjelokupnog Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, u pravcu rješavanja do sada evidentiranih problema u vezi s prelaskom granice.