Sigurna kuća Mostar: Žene iz straha ne prijavljuju nasilje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Naše iskustvo govori da većina žena prijavi nasilje nakon što se ono godinama odvijalo. Glavni razlog je strah. Nasilje ne poznaje granice - dobne, vjerske, statusne, nacionalne. Svaka žena je navela da trpi iz straha", rekla je za Bljesak.info Dijana Tadić, direktorica Udruženja “Žena BiH” te psihologinja pri Sigurnoj kući u Mostaru.

Jedno od mjesta koje pruža zaštitu ženama je i Sigurna kuća u Mostaru. To je prostor u kojem osobe koje su preživjele nasilje mogu pronaći utočište i sigurnost, te dobiti potrebnu društvenu, psiho-fizičku i pravnu podršku.

Podrška je najbitnija

Tadić je za Bljesak.info ispričala kako primljene žene provode vrijeme u Sigurnoj kući.

"Za svaku osobu se pravi individualan plan rada, u skladu sa željama, potrebama i mogućnostima. Radimo radno-okupacione terapije. Na primjer, žene (koje su preživjele nasilje, op.a.) kuhaju, uređuju baštu, izrađuju nakit, šiju. Pored toga organiziramo grupne i individualne terapije."

Tadić je kao najbitniji element oporavka istaknula podršku.

"Jako je potrebna podrška okoline. Teško je, na primjer, samohranoj majci da pronađe posao. Potrebna je podrška obitelji i bližnjih da bi se žene u Sigurnoj kući dalje reintegrirale", rekla je.

Njeno mišljenje dijeli i Edisa Demić, predsjednica udruženja Dignitet, koje se bavi osnaživanjem žena.

"Sve zavisi od okruženja, obiteljske i društvene podrške. Neke žene se prosperitetno integriraju, neke tek preživljavaju. Na sve to utiče okruženje", kaže Demić.

Korak naprijed

Demić smatra da je ova godina od velikog značaja za borbu protiv nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini.

"Ove godine je značajno što se mnogo više primjenjuje Istanbulska konvencija i Konvencija Vijeća Europe. Ove godine tražimo da se mijenjaju zakoni, te da se uvede zakon o femicidu", kaže Demić.

Tea Rebac, socijalna radnica pri Sigurnoj kući, kaže da je potrebno da se zakoni bolje reguliraju, kako bi ova borba bila efikasnija.

"Nakon slučaja u Gradačcu, primjetno je koliko je sustav zakazao. Rješenje vidim u tome da se postojeći zakoni krenu primjenjivati, ne nužno da se automatski mijenjaju zakoni", smatra Rebac.

Dodaje kako društvo mora pružiti bolju podršku i socijalnim radnicima.

"Treba se probuditi svijest društva da socijalni radnici nisu svemogući. Nekad ste spriječeni sa zakonske strane, nekad postoji snažan društveni pritisak. Socijalni radnici ne dobivaju uvijek podršku kakvu bi trebali dobivati, iz društvenog i poslovnog aspekta", navela je.

Problem financiranja

Veliki problem je i nekonstantno financiranje Sigurne kuće u Mostaru.

"Nijedna Sigurna kuća u BiH nema uređeno sistemsko financiranje. Nemamo stabilno i kontinuirano financiranje. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pruža najviše financijske pomoći. Međutim, teško je i neizvjesno.", rekla je Tadić.

Pored financijske podrške iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Sigurna kuća opstaje uz pomoć donacija i projekata.

U ranijem razgovoru za Bljesak.info, Arnela Buzaljko iz Udruženja “Žena BiH” je stavila značajan fokus na ovaj problem.

''Imamo 28 kreveta koji su uglavnom uvijek popunjeni, i sve to iziskuje mnogo troškova. Plaćamo sve režije, zaštitare, stručne timove, osoblje koje je 24 sata aktivno, aktiviramo i žene žrtve nasilja da pomognu svojom aktivnošću. Valja održavati punu kuću od tri kata'', rekla je Buzaljko.

Buđenje svijesti

Slučajeve u Jablanici, u kojem je pretučena radnica, te u Gradačcu, u kojem je muškarac ubio ženu i još dvoje ljudi, popratili su brojni prosvjedi koji nam potvrđuju da se budi svijest građana o nasilju nad ženama.

Demić smatra da su prosvjedi glavni akteri u buđenju svijesti građana.

"Prosvjedi u Jablanici su školski primjer jačine naroda. Protesti su snaga naroda'', smatra Demić.

Također ističe ulogu medija.

''Mediji su ključni partneri u borbi protiv nasilja nad ženama. Izvještavanjem omogućavaju širenje svijesti o ovakvim problemima. Udruživanjem građana i medija na prosvjedima stvara se snaga pozitivne Bosne i Hercegovine'', navela je.

Podsjećamo, MUP HNŽ zaprimio je proteklog tjedna tri prijave nasilja, a županijsko tužiteljstvo izreklo je uvjetnu kaznu zlostavljaču koji mora na liječenje od ovisnosti.

Intenzivno ponavljanje slučajeva nasilja dokazuje da borba protiv nasilja nad ženama još nije urodila plodom, ni na području Mostara, ni u BiH. Reviziranjem starih, i uvođenjem novih zakona, kao i kolektivnim osvještavanjem, moguće je stvoriti sigurniju Bosnu i Hercegovinu za sve njene građanke.