Široki Brijeg: Trojici hakera 12 godina zatvora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dva mjeseca nakon što je Županijsko tužiteljstvo u Širokom Brijegu podiglo optužnicu za računalnu prijevaru, trojica hakera - Aladin Zejnilagić iz Banje Luke, Dean Bender i Ante Dragun Kaurin iz Jajca, priznala su krivnju i s tužiteljem Borislavom Čuljkom sklopila sporazum o visini kazne, piše Večernji list.

Kako su potvrdili iz Županijskog suda, tako su sva trojica dobila po četiri godine zatvora. Oni su kao pripadnici skupine za organizirani kriminal, prijevarom neovlašteno pristupili računalu poduzeća KROR d.o.o. Posušje, vlasništvo Frane Oreča, koje vrši uplatu i isplatu preko računa otvorenog u UniCredit banci d.d., poslovnica Posušje, koristeći internetsko bankarstvo, te prebacivali novčana sredstva ovog poduzeća na transakcijske račune koje su prethodno u tu svrhu otvorili u Banjoj Luci, a riječ je o čak 246.212 KM, koje su međusobno dijelili. Sud je Oreča uputio na parnicu za nadoknadu načinjene mu štete.

Naime, prijevara je izvedena tako što su optuženi ubacili računalni virus u računala KROR-a preko kojih je ta tvrtka vršila usluge online bankarstva. Taj virus im je omogućio kompletan uvid u korisničko ime i lozinke koje tvrtka koristi, što su iskoristili kako bi se logirali i potom prebacili novac na svoje račune.

Zanimljivo je da novac nisu podizali osobno, nego su iz predostrožnosti za to angažirali druge osobe. Tijekom istrage inspektori su pronašli polovicu ukradenog novca. Trojka je od ranije poznata po čitavoj lepezi kaznenih djela. Prema riječima Jajčana, najvjerojatnije je Banjalučanin bio “mozak” cijele operacije. Kako je njima poznato, dvojica optuženih iz Jajca su se do sada spominjala po krađama i narkomaniji. Napominju i kako je Dragun pravnik.

Ruski virus

U drugom slučaju, Federalna uprava policije nedavno je tragala za Kristinom V. iz Jablana kod Laktaša zbog sumnje da je povezana s hakerskom skupinom koja je s računa tvrtke Baković d.o.o. iz Tomislavgrada “skinula” 74.000 KM.

Naime, Kristina V. potražuje se zbog sumnje da je za potrebe neidentificiranog hakera podizala novac koji je također pomoću računalnog virusa ukraden s računa ove tvrtke koja se bavi maloprodajom hrane i kućnih potrepština te u svom vlasništvu ima tri prodajna centra i 11 supermarketa u Tomislavgradu, Kupresu i Prozor-Rami.

Osumnjičena nije bila pronađena na prijavljenoj adresi stanovanja. Ona je praktično imala ulogu “financijske mule” koja je ukradeni novac podizala na šalterima i bankomatima banaka u RS-u, gdje su ga hakeri nakon krađe prebacivali. Federalna uprava policije je od ukradene 74.000 KM, uspjela pronaći oko 50.000 KM. Za sada nije poznato koji haker je organizirao prijevaru, ali postoje sumnje da je riječ o nekom iz inozemstva.

Riječ je ruskom virusu koji se šalje “phising” mailom, a poruka obično izgleda kao obavijest od banke, porezne uprave i slično. Nakon što primatelj pošte otvori spornu poruku, od njega se obično traži da upiše osobne podatke na određenu internetsku adresu koja izgleda istovjetno kao stranica banke, a riječ je zapravo o lažnoj internetskoj stranici čija se adresa u jednom slovu razlikuje od stvarne.

Kada žrtva upiše tražene podatke, hakerima praktično omogući krađu identiteta, odnosno uvid u korisničko ime i lozinke koje tvrtka koristi za pristupanje stranicama banke.

Nezaposleni profesor

Dobivene podatke hakeri iskoriste kako bi sa žrtvinog računa novac prebacili na one koje kontroliraju. Dok žrtva shvati da joj je novac nestao s računa, hakeri angažiraju ''financijske mule'' koje za određeni postotak podižu novac i osobno im ga predaju u gotovini, objašnjavaju iz policije.

Inače, u BiH su hakeri ove godine tvrtkama koje koriste internetsko bankarstvo pokušali ukrasti milijune maraka. Većina tih ilegalnih transakcija ipak je zaustavljena, ali tvrtkama su hakeri ipak uspjeli “skinuti” više stotina tisuća maraka.

Premda nije riječ o iznosu koji upućuje na rizik bankarskog sustava, problem za banke vrlo je neugodan i ozbiljan. I najveće banke upozoravaju korisnike da odmah nakon završetka rada s internetskim bankarstvom izvade stickove iz svojih računala. Korisnicima to nije ugodan osjećaj. Poduzetnici češće nego inače provjeravaju stanje na svojem računu. Problem je prepoznala i Centralna banka koja će prikupljanjem podataka od banaka pokušati postaviti standarde za sustavno rješenje koje će onemogućiti bilo kakve oblike masovnih provala u račune klijenata.

''Riječ je o hakerskim napadima na računala preko kojih se provaljuje u račune internetskog bankarstva jer poslovni korisnici koriste stickove za e-račune koji se spajaju s računalima. Banke moraju educirati korisnike kako bi se smanjili rizici'', zaključuju stručnjaci. Da su internetske prijevare i hakerski napadi postali svakodnevica i u BiH, svjedoči i nedavno uhićenje Predraga Timotića (32), nezaposlenog profesora filozofije iz Banje Luke.

Za njega se sumnja da je bio član međunarodne kriminalne skupine koja je vršila DDoS napade na stranice banaka, privatnih kompanija, online kockarnica i medijskih portala diljem svijeta, od kojih su iznuđivali velike iznose novca kako bi zaustavili napade i omogućili normalno funkcioniranje stranica. Vjeruje se kako je skupina iznudama zaradila na stotine tisuća maraka, dok se sveukupna šteta, koju su napadnute kompanije pretrpjele, mjeri milijunima.

Zajedno s Timotićem uhićen je i Dragan Pepić iz Banje Luke koji je priznao sudjelovanje u internetskim iznudama i brani se sa slobode.