Skeneri na svakoj glasačkoj kutiji, predizborna kampanja 60 dana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je do sada mijenjan čak 18 puta, Izborni zakon zreo je za potpuni remont i političke stranke, sve odreda, s tim se apsolutno slažu. Parlament BiH formirao je međuresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva i u nju su iz Zastupničkog doma imenovani Borjana Krišto, Lazar Prodanović i Hazim Rančić, a iz Doma naroda Bariša Čolak, Halid Genjac i Ognjen Tadić. Službeno je ova grupa počela raditi tek prije deset dana i veliko je pitanje hoće li uspjeti završiti posao kako bi do kraja godine bio usvojen novi Izborni zakon.

Zadnji dan prosinca zapravo je krajnji rok do kojeg treba usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se lokalni izbori u listopadu iduće godine održali po novim pravilima. Naime, po preporuci Europske komisije za demokraciju putem prava, poznatije kao Venecijanska komisija koja je savjetodavno tijelo Vijeća Europe, nijedna država ne može mijenjati svoje izborno zakonodavstvo u tijeku izborne godine.

S objašnjenjem da je rok kratak, već ima inicijativa da se donese odluka po kojoj bi se lokalni izbori odgodili i održali zajedno s općim 2018. godine. S druge strane, postoje mišljenja da se izmjene izbornog zakonodavstva mogu završiti do kraja godine s tim što bi se u prvoj fazi promijenila tehnička pravila, a za drugu fazu ostavila bi se teška politička pitanja.

To se čini i najrealnijim jer nema političke volje, pogotovo konsenzusa za provedbu presude „Sejdić-Finci“ koju je donio Europski sud za ljudska prava, a bez čega BiH ne može aplicirati za kandidatski status u EU, zatim izbor Kluba izaslanika srpskog naroda u Parlamentu Federacije, izbor Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske, etničkih kvota, izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda…

Prema nekim izvorima, u većini stranaka smatraju da bi najbolje bilo da se konačno rješenje tih pitanja ostavi 'za kasnije', vjerojatno iduću godinu.

Prema onome što saznaje Dnevni list nema nekih većih sporova kada se radi skraćenju roka za raspisivanje izbora. Prema sadašnjim zakonskim propisima rok iznosi 180 dana što znači da toliko vremena traje i službena predizborna kampanja po čemu je BiH izuzetak u Europi. U praksi, ona traje mnogo duže – počinje odmah s početkom izborne godine i političke stranke tada sve ostavljaju po strani i potpuno se posvećuju izborima pa je praktično svaka izborna godina unaprijed izgubljena kada je riječ o rješavanju najvažnijih problema države i građana. Predlaže se da se, po ugledu na druge zemlje, izbori raspisuju 60 dana prije održavanja i da toliko traje i stranačka predizborna kampanja.

U grupu "tehničkih elemenata" svrstava se i uvođenje propisa po kojim bi se odredio rok u kojem se mora konstituirati vlast, zakonodavna i izvršna, na osnovi izbornih rezultata uz preciziranje sankcija. Prema sadašnjim odredbama, državni, entitetski i županijski parlamenti nikome ne odgovaraju što izvršnu vlast ne formiraju ni mjesecima nakon izbora.

Predlaže se i uvođenje elektronskog načina brojanja glasova tako što bi se na svaku glasačku kutiju postavio skener koji bi skenirao glasački listić i automatski ga slao u registar za brojanje. Time bi se itekako skratilo vrijeme za brojanje glasova, a bile bi onemogućene i manipulacije u režiji biračkih odbora.

Hoće li se u "tehničke elemente" uvrstiti i podizanje cenzusa sa sadašnjih tri na pet posto i regulirati raspolaganje zastupničkim mandatima, još nije do kraja jasno i čeka se stav Radne grupe Parlamenta BiH. Poseban problem su birački odbori i oni se s razlogom smatraju "rak ranom" kompletnog izbornog procesa.

Halid Genjac bez imalo uvijanja kaže da su birački odbori mjesta političke korupcije:

"Oni su i mjesta na kojima se poništava stvarna volja birača i jedini način da se to onemogući je uvođenje elektronskog glasovanja.

Ahmet Šantić, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva, smatra da izmjene pravila trebaju biti usmjerene ka pojednostavljenju i informatizaciji izbornog procesa uz stalnu edukaciju svih u tom procesu.

Prema važećim zakonskim propisima, birački odbori su klasična politička tijela jer njihove članove određuju političke stranke koje sudjeluju na izborima i to im osigurava manipulacije bez granica. Zanimljivo je da se u najvećem broju zemalja u biračke odbore imenuju uposlenici u sudovima ili prosvjetni radnici, a glavni uvjet je njihova potpuna stranačka neovisnost.

Kako god, BiH će morati promijeniti izborna pravila i uskladiti ih s legislativom država članica Europske unije i izvjesno je da će zbog toga ovdje biti teških političkih sudara, svađa i okapanja.

Ovog trenutka sve kombinacije su otvorene pa i ona da se u listopadu iduće godine ne održe lokalni izbori kako ne bi odvlačili pažnju stranaka s provedbe socijalnih i ekonomskih reformi.

Postoji i inicijativa ne samo iz domaćih, nego i nekih krugova međunarodne zajednice, da se za godinu dana zajedno s lokalnim održe i opći izbori, ali su stranke koje drže vlast na državnoj, entitetskim i županijskim razinama protiv toga. Iz Radne grupe Parlamenta BiH čiji su stolovi zatrpani prijedlozima i inicijativama, još se čekaju konkretna rješenja.