Skrivena imovina sarajevskih načelnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pet načelnika sarajevskih općina i gradonačelnik Grada nisu prijavili Vladi Kantona Sarajevo sve nekretnine koje imaju oni i njihovi najbliži. Protiv njih bi zbog toga mogle biti podnesene kaznene prijave.

Obitelj načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića je 2018. godine postala bogatija za dvosoban stan u Sarajevu. Ajnadžićeva supruga ga je dobila na poklon od svoje majke, nekoliko mjeseci nakon kupovine.

Iako ga zakon obvezuje da svu imovinu prijavi Vladi Kantona Sarajevo (KS), načelnik Ajnadžić to nije uradio. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da Ajnadžić osim ovog stana nije prijavio ni 44 duluma zemljišta i šume koju on i supruga imaju na Nišićkoj visoravni i Palama te u Rogatici.

Dužnosnici u KS-u moraju Vladi KS-a prijaviti svu svoju imovinu, prihode i poklone, kao i imovinu bliskih srodnika. Te podatke će provjeravati zaposlenici Ureda za borbu protiv korupcije pri Vladi, a protiv dužnosnika koji ne prijave sve što imaju bit će podnesene kaznene prijave. Ured je prva institucija u Bosni i Hercegovini (BiH) koja će provjeravati točnost prijavljenih podataka, ali načelnik Općine Centar ne priznaje njegov autoritet.

„Pusti mi Vladu Kantona. (…) Uopće nisu relevantni”, rekao je Ajnadžić novinarima CIN-a.

On nije jedini dužnosnik koji nije prijavio svu imovinu. Načelnici Starog Grada, Trnova, Novog Sarajeva i Ilidže te gradonačelnik Grada Sarajeva su prikrili da su oni, njihove supruge, djeca i roditelji vlasnici stanova, garaža i zemljišta. Novinari CIN-a su pronašli ukupno 13 neprijavljenih nekretnina.

Poduzetna punica načelnika Ajnadžića

Umirovljenica Rasema Kadrić je u 84. godini za 128.500 maraka kupila dvosoban stan u sarajevskom naselju Šip od firme „BooC“ koju su osnovale boračke organizacije Općine Centar. Četiri mjeseca nakon kupovine poklonila je stan kćerki Sadi Ajnadžić, supruzi načelnika Općine Centar. Ajnadžić je član Stranke demokratske akcije (SDA), general Armije RBiH i bivši ministar za boračka pitanja KS.

Ajnadžić je u razgovoru sa novinarima CIN-a prvo rekao da ne zna kako je njegova punica kupila stan, a poslije se prisjetio da je kupovinu sufinansirala njegova supruga. Nije htio odgovoriti da li je za to podigla kredit: “Nemojte me to ispitivati, samo pišite ono što Vam ja govorim”.

Načelnik je sredinom 2019. godine prijavio Vladi KS-a da je vlasnik stana u Centru, kuće u Starom Gradu, poslovnog prostora u Vogošći te vikendice na Nišićkoj visoravni. Ove nekretnine je procijenio na ukupno 690.000 maraka.

Stan na Šipu je prešutio. Uz stan, načelnik nije prijavio ni skoro 19 duluma zemljišta i šume na Nišićkoj visoravni, živopisnom prostranstvu udaljenom 40-ak kilometara od Sarajeva. Ove posjede je kupio 1998. i 2009. godine. Ajnadžić je novinarima CIN-a tvrdio da je riječ o tri puta manjoj površini.

„Ma, ne znam što nisam prijavio. Ja mislim da sam prijavio sve”, rekao je Ajnadžić.

Neprijavljeno je ostalo i naslijeđeno zemljište. Supruga Sada je 2010. godine postala vlasnica zemljišta na Palama, a načelnik Ajnadžić i njegov brat su prije rata naslijedili očevo imanje u Rogatici. Ajnadžić kaže da je riječ o ukupno 25 duluma zemlje.

On je kao izabrani načelnik morao prijaviti Vladi KS-a svu svoju te imovinu i prihode roditelja, supruge i djece. Ovo je od prošle godine obveza svih osoba koje u KS-u obavljaju javne funkcije. Kantonalna vlada je u proljeće 2019. godine usvojila Zakon o prijavljivanju i provjeri imovine nositelja javnih funkcija u KS-u.

On propisuje da premijer, ministri, skupštinski zastupnici, općinski vijećnici, načelnici, gradonačelnik, kao i direktori, zamjenici i članovi upravnih odbora ove podatke moraju dostavljati Vladinom Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a.

„Ja sam postao načelnik prije nego što su oni postali Ured. Što ja imam s njima? Ja više volim državu nego kanton“, rekao je Ajnadžić, objašnjavajući da je sve podatke o imovini dostavio Središnjem izbornom povjerenstvu (CIK).

Međutim, novinari CIN-a su utvrdili da on ni ovoj državnoj instituciji nije prijavio sve nekretnine. Od 2016. godine, kada je izabran za načelnika, dvaput je prijavljivao imovinu, ali nikad nije prijavio sve što ima.

Svoje imovinske kartone CIK-u dostavljaju svi izabranu dužnosnici, ali ova institucija ne provjerava da li su dani podaci točni. Bez obzira što su prijavili CIK-u, dužnosnici u KS-u su obvezni Vladi KS-a prijaviti svu svoju i obiteljsku imovinu. Vladin ured je dužan utvrditi točnost dostavljenih podataka njima, a ne CIK-u. Prve provjere počet će raditi ove godine.

„Ukoliko se dogodi da Ured prilikom kontrola svojih utvrdi da je neko propustio da prijavi neki dio imovine, (…) Ured je dužan prijaviti, da podnese kaznenu prijavu prema nadležnom tužiteljstvu“, kaže ministrica pravosuđa i uprave u KS Lejla Brčić.

Skrivene nekretnine

Osim načelnika Općine Centar, još pet načelnika nije prijavilo svu imovinu.

Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, predsjednik Nezavisne bosanskohercegovačke liste, nije prijavio da je vlasnik garaže koja se nalazi nedaleko od Baščaršije. Hadžibajrić ovu garažu ima od 2012. godine kada mu ju je poklonila majka.

„Pravo da Vam kažem, nisam ni razmišljao o tome, ko da je ta garaža nešto”, objasnio je Hadžibajrić.

Za razliku od njega, načelnici Ilidže, Trnova i Novog Sarajeva, svi kadrovi SDA, Vladi KS-a nisu prijavili nekretnine svoje djece.

Senaid Memić, načelnik Općine Ilidža, prijavio je imovinu vrijednu preko milijuin maraka. Međutim, u prijavi nije napisao da je njegov sin Bilal vlasnik stana i 14,7 duluma zemljišta. Bilal je tijekom 2015. i 2016. godine kupio četiri parcele zemljišta u ilidžanskom naselju Hrasnica, a 2018. šestosoban stan u naselju Dobrinja. Tih 98 kvadrata je platio 48.400 maraka.

Ni načelnik Trnova Ibro Berilo nije prijavio da njegov sin Mirzet ima dvosoban stan na Ilidži, a načelnik Novog Sarajeva Nedžad Koldžo da kćerka Nizama i njen suprug imaju stan.

Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva i kadar SDA, nije prijavio da njegova majka Amra ima kuću, stan i suvlasništvo nad dućanom i zemljištem.

Niko on njih nije htio ove propuste objasniti novinarima CIN-a.

Alat za sprečavanje korupcije

Nakon izbora 2018. godine jedan od prvih koraka nove kantonalne vlade je bio donošenje propisa na osnovu kojeg će se provjeravati imovina nositelja javnih funkcija u KS-u. Ovo je prvi takav zakon donesen u BiH.

„Ulaskom u politiku, na izvršne funkcije posebno, a često i na zakonodavne, naglo počinje da se povećava imovina pojedinih imenovanih ljudi”, objasnio je premijer KS Edin Forto.

Nakon usvajanja Zakona Ured za borbu protiv korupcije prikupio je podatke o imovini, prihodima i poklonima za oko 900 imenovanih osoba i njima bliskih srodnika. Poseban program će pratiti da li se ta imovina tijekom mandata povećava, a svi podaci su javno objavljeni na web stranici Vlade.

Dužnosnici moraju svake godine Uredu dostavljati podatke, a ako to ne urade, mogli bi biti kažnjeni novčanom kaznom do 20.000 maraka.