Slučaj Sejdić-Finci: 10 godina bez napretka i nova nada za izbore

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće Europe oglasilo se povodom 10. godišnjice presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci.

U nedjelju, 22. prosinca obilježava se uznemirujuća godišnjicu. Prošlo je deset godina od donošenja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci.

Ova presuda potvrdila je diskriminatornu prirodu izbornog sustava u Bosni i Hercegovini - sprječavajući sve one koji se ne žele izjasniti ili jednostavno ne pripadaju niti jednom od konstitutivnih naroda u BiH (tj. Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima) ili ne ispunjavaju kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta prebivališta - od kandidiranja za izbor u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda državnog parlamenta.

Unatoč brojnim naporima, potrebne reforme nisu usvojene, a Odbor ministara Vijeća Europe situaciju je okarakterizirao kao očito kršenje direktnih obaveza Bosne i Hercegovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, a samim time i njenih obaveza kao države članice Vijeća Europe.

S ciljem prelaženja ove ozbiljne situacije i ostvarivanja napretka, Odbor VE je u proljeće prošle godine pozvao ministra u Vijeću ministara da dođe u Strasbourg kako bi razmotrili strategiju neophodnu da se osigura usvajanje ustavnih i zakonodavnih aranžmana prije listopada 2021. godine, odnosno godinu dana prije izbora 2022. godine.

Iz Vijeća Europe navode da je ovaj sastanak više puta odgođen zbog poteškoća u formiranju Vijeća ministara nakon izbora 2018. godine.

"Te teškoće su nedavno prevladane i uskoro se očekuje dugo očekivani nastavak neophodnih političkih i pravnih procesa", navodi se u priopćenju.

Preliminarni kontakti između političkih lidera i VE već su uspostavljeni, posebno putem Kancelarije VE u Sarajevu i Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava", navodi se u priopćenju povodom 10 godina od donošenja presude u slučaju "Sejdić-Finci".

Vijeće Europe ističe da je neophodno efikasno djelovanje na šta ukazuje i činjenica da bi Konvencija, kao što je i jasno naznačeno u Ustavu BiH, trebalo da bude superiorna u odnosu na sve zakone u zemlji i da svi građani moraju uživati zagarantirana prava i slobode, uključujući i ona prava u sferi politike.