Soldo: Osnovni cilj je integrirati branitelje u društvo i na tržište rada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U proračunu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) za 2022. godinu izdvojeno je 3,57 milijuna maraka za financiranje prava sukladno Zakonu o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji.

''Program utroška iznosi 3.570.000 maraka za tekuću godinu, što je povećanje u iznosu od nekih 600.000 maraka u odnosu na prethodnu godinu, a to povećanje najvećim dijelom se odnosi na povećanje izdataka na egzistencijalnu naknadu'', kazao je u razgovoru za Fenu ministar za pitanje branitelja HNŽ-a Oliver Soldo.

Podsjeća kako je Ministarstvo prošle godine od 1. srpnja uvelo egzistencijalnu naknadu za branitelje koji pune 55 i 56 godina.

''Naknada je pet maraka po mjesecu provedenom u ratu, isplaćivat će se svaki mjesec i ona će kroz ovu godinu biti u punom iznosu. Za tu naknadu izdvojili smo milijun maraka'', podsjetio je Soldo.

Program utroška odnosi se na uobičajene i programske aktivnosti Ministarstva.

''Ministarstvo je od 2018. godine usvojilo sedam programa i 11 pravilnika. Želimo naš rad preusmjeriti uglavnom na programske aktivnosti kako bismo došli što bliže braniteljima i njihovim potrebama, odnosno da bi mogli mjerljivo i kvalitetno pratiti realizaciju njihovih potreba. Kroz Program utroška plaćamo zdravstveno osiguranje za preko 2.200 korisnika, plaćamo njihove troškove rehabilitacije i bansko-klimatskog liječenja i taj iznos smo za ovu godinu povećali na 180.000 tisuća. Također pokušavamo vratiti naš program preventivnih zdravstvenih pregleda, a u zadnjem kvartalu ove godine pokušat ćemo branitelje usmjeriti i na post-covid preglede'', naveo je Soldo.

U Programu utroška postoje tri vrste programa

''Jedan program je zdravstvena zaštita kroz medicinsku rehabilitaciju, riječ je o jednokratnim novčanim pomoćima pri liječenju, jer imamo sve više branitelja koji nažalost teže obolijevaju. Naša populacija sve više stari i sve se više vide posljedice rata'', kazao je Soldo.

Druga vrsta pomoći su programi stambenog zbrinjavanja.

''Imamo stambeno zbrinjavanje, jednokratne novčane pomoći koje svake godine radimo za rješavanje potreba individualne stambene izgradnje, popravak ili dovršetak započete obiteljske kuće. Također, pomažemo oko legalizacije objekata ili ishodovanja građevinske dokumentacije, a imamo i stambenu pomoć gdje rješavamo zaostale predmete dodijeljenih stanova i pravno uokvirujemo, te dajemo braniteljima mogućnost da s aspekta korisnika prijeđu u fazu vlasništva'', kazao je Soldo.

Dodaje kako se za tekuću godinu dio sredstava planira utrošiti za pokretanje programa masovne stanogradnje za branitelje.

''Već smo uputili cirkularno pismo jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinama i gradovima, da se izjasne mogu li sudjelovati u ovom programu i u kojem obliku. Očekujem da ću u narednom periodu imati niz sastanaka s načelnicima i gradonačelnicima gdje ćemo ovaj program pokušati usuglasiti, odnosno da vidimo čime bi sudjelovala jedinica lokalne samouprave. Mi u Ministarstvu već imamo nekakav plan, a u zakonu imamo potporu za ovakav rad i na neki način želimo stvoriti uvjete da se takvi programi pokrenu u nekom budućem periodu, pogotovo kad malo spadne sadašnja gospodarska kriza i kad se stabiliziraju jedinične cijene građevinskog materijala'', kazao je Soldo.

To se, kako kaže, prije svega odnosi na djecu branitelja.

''Branitelji su već dosad, nakon 30 godina, morali biti zbrinuti, za one koji nisu pokušat ćemo interventno skrbiti, ali želimo se osvrnuti i na djecu branitelja. Želimo im dopustiti da koriste i baštine ono što su njihovi roditelji stekli ugledom i sudjelovanjem u Domovinskom, odnosno obrambeno-oslobodilačkom ratu, a da na taj način, osim tih benefita, oni budu novi nositelji i graditelji našeg društva i zajednice i da nastave baštiniti ovo sve što mi radimo'', kazao je Soldo.

Treća vrsta programa koju Ministarstvo razvija odnosi se na zapošljavanje.

''Imamo zapošljavanja po raznim osnovama. Prije svega imamo stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju za branitelje i njihovu djecu. To su oni branitelji koji zbog nastanka rata imaju neadekvatno školovanje ili ga nisu završili. Taj program smo 2019. godine uspješno završili, ali je zbog pandemije koronavirusa u protekle dvije godine prekinut, a ako bude sreće da covid-19 ove godine ne uznapreduje, u jesenjem periodu ponovno ćemo napraviti ciklus takvog programa gdje se branitelji izravno prekvalificiraju i školuju za ona zanimanja koja su tražena na tržištu rada. Mislim da će samim time lakše pronaći posao'', naveo je ministar.

Ministarstvo također razvija program za upošljavanje i samoupošljavanje branitelja koji se bave poljoprivredom

''To je poseban program koji razvijamo šest godina. Krenuli smo s braniteljskim zadrugama i na početku programa imali smo ih pet u županiji, a danas ih imamo 25 prijavljenih, ali smo taj program pretvorili u program braniteljskog poduzetništva tako što smo kroz zadnje četiri godine podržali niz otvaranja braniteljskih obrta. Uveli smo i programe za branitelje koji imaju svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), a imamo i kategoriju "branitelj poljoprivrednik'', kazao je Soldo.

Osim materijalnog dobra koje će branitelji steći svojim radom, kroz ove programe Ministarstvo želi uraditi i psihosocijalnu rehabilitaciju branitelja.

''Osnovni cilj nam je da se branitelj kroz rad integrira u društvo i na tržište rada, da dobije viši stupanj samopouzdanja i da na neki način pomognemo toj njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji, jer znamo da se traume koje su ostale iz rata, osobito na psihosocijalnoj bazi, jako teško proživljavaju ako je čovjek ostavljen sam sebi. Bitno nam je da se branitelj angažira i izvuče iz svoje samoće i integrira u društvo, a s takvim braniteljima puno zdravije su i obitelji i lokalna zajednica, a i cijelo društvo napreduje'', kazao je Soldo.

Ministarstvo naglasak stavlja i na upošljavanje djece branitelja

''Razvili smo program upošljavanja djece poginulih branitelja u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i djece ratnih vojnih invalida s našom službom za branitelje. Kroz ove programe već je uposleno preko 150 djece, s tim da mi uz financiranje Zavoda financiramo neto plaću za djecu poginulih branitelja i djecu ratnih vojnih invalida. Plaća pripravničkog radnog staža na godinu dana je 800 maraka za visoku stručnu spremu i 600 maraka za srednju stručnu spremu i ostala zanimanja. Posebno smo zadovoljni da smo djecu poginulih branitelja kroz poseban program ubacili i u institucije Vlade HNŽ-a, tako da u našem ministarstvu četvero djece poginulih branitelja obavlja taj dodatni pripravnički staž već drugu godinu kako bi se sutra lakše i s većim kompetencijama snašli na tržištu rada'', istaknuo je Soldo.

U zadnje dvije godine uvedena je i stavka troškova gerijatrije.

''To su troškovi za branitelje koji ostanu sami, odnosno branitelji kojima bolnička skrb nije potrebita i ne mogu više ostati u bolnici, a sami o sebi ne mogu brinuti. Takvim braniteljima sufinanciramo troškove gerijatrije i do sada smo imali samo jedan takav slučaj, ali očekujem da ćemo ih imati sve više'', istaknuo je Soldo.