Somalski sindrom produžio rat u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da nije bilo katastrofe američke vojske u Somaliji 1993. godine, izvjesno je da bi rat u BiH završio ranije, istaknuto je u analizi američkog portala Daily Signal o američkoj vanjskoj politici i dijelu koji govori o predsjedničkom mandatu Billa Clintona i njegovoj vanjskoj politici.

Nezavisne novine podsjećaju kako je američka vojska intervencijom u Somaliji pokušala zaštititi nedužno stanovništvo od somalskog diktatora Mohameda Ajdida i Somalcima osigurati humanitarnu pomoć. U bitci u gradu Mogadišu Ajdidove snage oborile su dva američka vojna helikoptera i mučile posade, što je u Americi izazvalo revolt i zgražanje. O ovom teškom porazu SAD snimljen je i film 'Black Hawk Down' u kojem su opisani detalji kako je došlo do ove situacije.

U analizi Daily Signala je istaknuto kako je zbog ovog vojnog neuspjeha Klinton oklijevao da primijeni silu u BiH, čime je, smatra se u analizi, rat produžen, a američka vanjska politika oslabljena i dovedena u pitanje.

"Somalija je progonila tim predsjednika Clintona tijekom cijelog mandata. Sa 'somalskim sindromom' na umu, administracija je teško donosila odluke da se upušta u vojne intervencije s neizvjesnim ishodom. Njihova pretjerana premišljanja dovela su samo do zaoštravanja bh. krize. Na kraju su jedine opcije bile iznuđene događajima na terenu", istaknuto je u ovoj opširnoj analizi.

How America’s Next President Can Lead on Foreign Policy http://t.co/n0ZrEkkNJ2 via @JJCarafano @DailySignal

— James Jay Carafano (@JJCarafano) April 5, 2015

Nezavisne novine podsjećaju i na dokumente CIA-e iz kojih je vidljivo da se američka politika više upustila u vojne aktivnosti u BiH pri kraju 1995. godine uoči američkih predsjedničkih izbora jer je Clintonu trebao vanjskopolitički uspjeh koji bi predstavio u izbornoj kampanji za drugi predsjednički mandat, koji je i dobio.

James Carafano, autor teksta, koji je ujedno i jedan od čelnika ugledne američke konzervativne Heritage fondacije, ističe kako primjeri iz prošlosti ukazuju na potrebu reforme američke vanjske politike ako ta zemlja želi potvrditi svoj svjetski status.

Kako preporučuje, potrebna je tješnja saradnja između Tajništva obrane i State Departmenta, zatim poboljšanje suradnje između obavještajnih agencija i drugih agencija i aktera koji se bave pitanjima sigurnosti.