U odnosu na period prije pandemije
SOS Telefon: Broj poziva povećan za 340%
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Tijekom 2022. godine bilježi se blagi pad poziva žrtvi zlostavljanja u odnosu na 2021. godinu i 2020. godinu. Za period 2019. godine prije pandemije COVID-19 bilježi se i dalje povećan broj poziva. Broj poziva u 2022. godini u odnosu na period prije pandemije je povećan za 340% , dok je broj poziva u odnosu na 2020. godinu i 2021. godinu smanjen za 1 posto'', rekli su za Bljesak.info iz Fondacije lokalne demokracije pri kojoj djeluje SOS crvena linija, odnosno telefon za žrtve nasilja.
Od 2004. godine otvorena je 24-satna SOS Crvena linija, telefon koji svim građankama, prvenstveno Kantona Sarajevo, ali i šire, omogućava da prijave bilo koju vrstu nasilja, te da dobiju adekvatne informacije na koji način pristupiti rješavanju problema nasilja ili sprečavanju nasilja, tj. kome se obratiti za daljnu pomoć.
SOS telefon 1265 za područje Federacije
''Otvaranju ove linije prethodilo je potpisivanje Protokola o postupanju između MUP-a Kantona Sarajevo, JU Kantonalnog centra za socijalni rad i Fondacije lokalne demokracije. Fondacija lokalne demokracije je 2008. godine, s još pet organizacija, potpisala memorandum o suradnji s Gender centrom FBiH o uspostavljanju jedinstvenog SOS telefona 1265 za područje Federacije. Fondacija lokalne demokracije, prema regionalnom rotiranju poziva na SOS telefon za žrtve nasilja u porodici, preuzima pozive s područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona.
Kako su naveli u 2022. godini u listopadu i studenom, povećan je broj poziva za 32 posto u odnosu na listopad i studeni 2021. godine. Specifičan je broj povećanih poziva u mjesecu studenom, a što upućuje i na period kampanje 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja.
''Može se reći da nasilje, i pored umanjenog broja poziva, i dalje dobiva na intenzitetu i tijekom 2022. godine gledano u kontekstu pandemije i zaprimljenih poziv'' , rekli su nam iz Fondacije lokalne demokracije.
12.650 poziva
Po statističkim podacima, koje su nam proslijedili, u 2022. godini zaprimili su 1.351 poziv, dok je od osnivanja primljeno 12.650 poziva.
Po spolu, češće žrtve nasilja su žene 1.189 (88%). SOS telefon pozivaju i muškarci 162 (12%).
Na upit zaprimaju li pozive i od djece, psihologinja Sigurne kuće u Sarajevu Sanja Sahačić kazala je za Bljesak.info kako na SOS telefon češće pozivaju adolescenti.
Procedura
''Procedura je da se obavi detaljan razgovor, sasluša u čemu je problem, pruži psihološka podrška i pomoć. Ako se radi o prijavi bilo kojeg oblika nasilja, odmah obavijestimo nadležnu Službu socijalne zaštite, a ako je potrebna intervencija pozovemo policiju. Postoji mogućnost koordinacije zbrinjavanja u Sigurnu kuću, u suradnji sa Službom socijalne zaštite i policijom'', pojasnila je Sahačić.
Pomoći u realnom trenutku je vjerojatno izazov, no psihologinja sigurne kuće odgovara kako na SOS telefonu rade socijalni radnici, psiholozi koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja.
''Odmah po pozivu uključujemo sve mjere pomoći koje su potrebne, to je uhodan sustav koji dobro funkcionira. SOS telefon je počeo s radom 2004. godine, a sve operaterke su završile edukativni program za rad sa žrtvama nasilja u obitelji'', rekla je Sahačić, dodajući kako kada ih nazove žrtva, obave detaljan razgovor, saslušaju je i ovisno od vrste pomoći koja je potrebna poduzimaju dalje korake.
Pročitajte još
''Nekada je potrebno pružiti psihološku pomoć, podršku ili uputiti kome da se obrati. U nekim situacijama je potrebno intervenirati i pozvati policiju, te koordinirati smještaj u Sigurnu kuću'', pojasnila je.
Što poziv znači u konkretnoj pomoći
Govoreći o tome što poziv znači u konkretnoj pomoći žrtvi, psihologinja Sahačić je rekla kako prije svega, žene nemaju dovoljno informacija na koji način mogu dobiti pomoć.
''Poziv znači da žrtva dobije konkretne informacije o tome kako se može smjestiti u Sigurnu kuću, ako je potrebno psihološko ili pravno savjetovanje upućujemo u Centar za žene Fondacije lokalne demokracije. Ponekad poziv znači i da je potrebna hitna intervencija, tada pozivamo policiju i upućujemo na adresu'', rekla je.
No poziv ne ostaje ''samo na pozivu'', operaterke koje rade na SOS telefonu, nakon intervencije dobiju povratnu informaciju o tome što se događa na terenu, te ako je potrebno obavijeste Službu socijalne zaštite u cilju daljeg praćenja i poduzimanja mjera zaštite od strane nadležnih institucija.
O osobama s kojima razgovaraju, kaže psihologinja, razmišljaju i nakon poziva.
''Putem SOS telefona nam se obraćaju i bivše korisnice Sigurne kuće, kojima je potreban savjet ili psihološka pomoć, tako da mi u nekim slučajevima ostajemo u kontaktu duže vrijeme'', rekla je Sahačić.
