20 godina ista priča...i opet
Spasioci i utapanja: Frka je pred sezonu ili kad se netko utopi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Nema zakona, samo entuzijazam spasilaca. Pet dana se priča, šesti dan kad se izvadi tijelo – priča je gotova do idućeg događa, utapanja'', kaže za Bljesak.info Goran Mitrić iz Interventne službe spašavanja Mostar govoreći o problemu nepostojana zakona o kupalištima, a samim time i spasiocima na istim.
Jer kao što već i ptice na grani znaju – plaže, kupališta imamo ali ljudi se kupaju na vlastitu odgovornost.
Samo volonterizam
''U uređenim zemljama sva označena kupališta moraju imati svoju spasilačku službu. Dakle, tu su ljudi koji tu dežuraju, dok se vrše neke aktivnosti na vodi ili se ljudi jednostavno kupaju. Kod nas taj zakon ne postoji i ne postoji nijedna uređena plaža na takav način i ljudi se kupaju na vlastitu odgovornost'', dodaje Mitrić.
Napominje i da spašavanje rade isključivo na volonterskoj bazi, jer to nije njihova obaveza. Djeluju pri GSS-u i uključuju se isključivo zbog želje da pomognu ljudima.
Slično je i u Čapljini.
''Što se tiče spašavanja na vodi to je jedna od grana koju radi gorska služba spašavanja. Mi unutar svoga školovanja imamo tečajeve gdje se obučavamo za spašavanje na vodi i za rad pod vodom, odnosno klasično ronjenje. Također, unutar stanice u Čapljini imamo nekoliko ljudi koji su obučeni za tu vrstu posla i imamo potrebu za tim jer jako često potrage koje se događaju na našem terenu zbog morfologije terena zahtijevaju od nas da moramo imati tako obučene ljude'', rekao je za Bljesak.info Mateo Dadić iz HGSS-a stanica Čapljina.
U sezoni nekoliko utapanja
Dadić ističe da su oni jedna od najistaknutijih stanica u savezu kada je riječ o vodi, jer imaju četiri rijeke i park prirode koji je pod vodom i najbliža su stanica i Neumu.
U tome im pomažu i čapljinski vatrogasci. Kažu da imaju dovoljan broj ljudi koji u u smjeni da interveniraju u slučaju potrebe.
''Kod nas na kupalištima nemamo, barem po mojim saznanjima nikoga tko dežura na samim kupalištima, tako da na sve intervencije izlazimo ili mi ili HGSS stanica Čapljina. Od opreme imamo dva čamca i obučene ronioce, četvoricu, i svu pripadajuću ronilačku opremu'', rekao nam je Mate Jurković, zapovjednik Protupožarne postrojbe Čapljina.
Goran Mitrić iz Interventne službe spašavanja Mostar kaže da u tijeku sezone ''u pravilu imamo nekoliko utapanja''. Najveći problem po njemu je neznanje.
''Mi u Mostaru važimo za vrsne poznavaoce vode i rijeke, ali kad uđete dublje u tu problematiku dođete do zaključka da ljudi koji su proveli cijeli život pored Neretve, nemaju pojma o pravilima kako ta rijeka teče i malo je znanja o tome. Ja već 20 godina pričam istu priču, treba se poraditi od osnovne škole pa nadalje na edukaciji djece, pa tek onda odraslih o opasnostima'', pojašnjava za naš portal.
Ljudi precijene svoje mogućnosti
O strancima i onima, koji, kako kaže, ležerno skoče sa Starog mosta suvišno je i pričati.
''U ovom momentu imamo Kineza koji je skočio sa Starog mosta i nikad nije isplivao. Ljudi precijene svoje mogućnosti, a podcijene opasnosti tekuće vode.''
Iz HGSS Čapljina navode da su njihove intervencije uglavnom vezane za vodu.
Pročitajte još
''90% potraga koje se događaju na našem području usko su vezane uz samu vodu. Ne smijemo isključiti situaciju da bilo koja nestala osoba može biti pod vodom. Primjerice neki dan smo imali situaciju sa nestalim muškarcem iz Čapljine gdje smo vršili pretragu čije je 90% bilo na rijeci, dok je kopnena potraga odnosila samo kopneni pojas'', rekao je Mateo Dadić.
Edukacija djece
Mitrić je mišljenja da rješenje leži u edukaciji od osnovne škole.
''Godinama se ništa ne mijenja, treba se vršiti pritisak da se ova tema ne priča paušalno, pred sezoni ili kad se netko utopi. Sustavno rješenje nam je potrebno. Uređena kupališta i da naučimo djecu kako voda teče, to je minimum, nekoliko sati u školi. Da se napravi projekt ili program i da se priča na tu temu već od osnovne škole'', zaključuje.
