Spiegel o BiH: EU nije pomogla milijardama, a sad se vraća i nacionalistička retorika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemački tjedni magazin Spiegel u najnovijem broju objavio je opširan panoramski prikaz situacije na Zapadnom balkanu, sa posebnim osvrtom na Kosovo, Makedoniju i BiH.

Autori teksta su u analizi primijetili da EU gubi utjecaj na tom području, prenosi Deutsche Welle.

Spiegel je objavio tekst sa naslovom Balkan: Pastorčan kontinent, a u poprilično dugačkom tekstu govore o tome kako Europska unija gubi svoju privlačnost za stanovnike ''prostora između Bosne i Makedonije''.

"Na Balkanu, u Europskoj povijesnoj kriznoj regiji, kontinentu prijeti sigurnosni rizik. Privlačna snaga EU opada, nekadašja nacionalistička retorika se vraća. ''Kada bi postojala zajednička evropska spoljna i obrambena politika, njen najveći test bi bio trajno smirivanje Zapadnog Balkana", piše u članku novinara Waltera Meiera i Jana Pula, podijeljenom na tri poglavlja posvećena Kosovu, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Treće poglavlje teksta posvećeno je Bosni i Hercegovini i pitanju: "Što je od te države postalo 25 godina poslije izbijanja rata?"

Dio teksta posvećen BiH prenosimo bez intervencija:

Srbi, Hrvati i Bošnjaci se i dalje bore jedni protiv drugih pod zajednički krovom svoje federacije. Republika Srpska prijeti otcepljenjem i planira da iz školskih udžbenika izbriše poglavlje o genocidu nad 8.000 muslimana u Srebrenici.

Nakon što su SAD zračnim napadima okončale genocid nad muslimanima, natjerali su tri zaraćene strane da u Daytonu potpišu mirovni plan. On važi i danas. Problem je u tome što je planom utvrđena etnička podjela. Bosna i Hercegovina je podijeljena na srpski dio – Republiku Srpsku – i federaciju koju čine bošnjačke i hrvatske županije. Političke funkcije se dodjeljuju po kompliciranim principima pariteta. Neke institucije su trostruko prisutne, na primjer, elektrodistribucije, mirovinska osiguranja, vodovodne mreže...

Ni EU sa razvojnom pomoći vrijednom milijarde nije mogla promijeniti činjenicu da je Bosna i Hercegovina država koja loše funkcionira.

Njeni stanovnici uglavnom ne pokazuju zanimanje da se angažiraju za zajedničko dobro (...) Da bi zabašurili zastoj, bosanski političari se i dalje služe nacionalističkim jezikom 90-ih.

U Republici Srpskoj tako predsjednik Milorad Dodik već godinama traži otcjepljenje, a to je povreda Daytonskog ugovora. A u hrvatskim županijama Dragan Čović se zalaže za formiranje trećeg, hrvatskog, entiteta, sa izgledom na pripajanje Hrvatskoj koja je članica EU. Europska unija, sila-zaštitnica i sponzor hladnog bosanskog mira, o tome – ćuti.

U rano ljeto 2017, na Zapadnom Balkanu nema rata; nema ni stanja koje bi ličilo na građanski rat. Ali, na potezu između sjeverne Hercegovine i Ohridskog jezera, jasno se vidi odstupanje od europskog projekta. To što je EU kao simbol sigurnosti i blagostanja izgubila privlačnu snagu i uticaj, jeste razumljivo, ali je i opasno.

Kompletan presjek Spiegelovog teksta pročitajte na OVOM linku.