Spomenik Draži Mihajloviću u Bileći izaziva zabrinutost i žaljenje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) izražava žaljenje, ali i duboku zabrinutost podizanjem još jednog spomenika ratnom zločincu i komandantu Kraljevske vojske u otadžbini generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću, čiji je spomenik danas postavljen u Ravnogorskom parku u Bileći.

Draža Mihailović jeste 2015. godine pri Višem sudu u Beogradu rehabilitiran, ali ga sud nije oslobodio zločina zbog kojih je Mihailović 1946. godine osuđen i strijeljan.

UDIK je u prethodnom periodu upozoravao javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, da u ovim državama postoje kontroverzni spomenici čiji je krajnji cilj relativiziranje, ali i drugačija interpretacija poviejsti iz Drugog svjetskog rata.

Ovo nije prvi spomenik Draži Mihaloviću u Bosni i Hercegovini. Spomenici ovom zločincu se nalaze širom bh. entiteta Republika Srpska, ali i u Brčko distriktu BiH, navode iz ovoga udruženja.

Spomenik Mihailoviću se nalazi na pravoslavnom groblju u Brčkom, spomen-česma u Bijeljini, spomen-kompleks u Urduljama kod Višegrada, te spomen-ploča na planini Ozren. Također, veliki broj ulica u gradovima u Republici Srpskoj nose imena po Mihailoviću i do danas vlast u tom entitetu ne pokazuje ni volju ni želju za promjenom postojećeg stanja.

Koordinator UDIK-a, Edvin Kanka Ćudić, smatra da je problem Mihailovića i u tome ''što su pod simbolima četništva i Draže Mihailovića ubijani Bošnjaci i Hrvati u dva navrata širom Bosne i Hercegovine, tako da kada govorimo o Mihailoviću treba naglasiti da ne govorimo samo o Drugom svjetskom ratu, nego i posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je on uzdignut u mitskog junaka za slobodu Srba''.

Ćudić ističe da Mihailović nije bio nikakav junak, nego da su Mihailovićeve žrtve u Drugom svjetskom ratu bile i osobe srpske nacionalnosti.

''Takav je slučaj zločin u selu Vranić kod Beograda u kojem su 1943. godine na Svetog Nikolu četničke jedinice izvršile masakr nad 67 civila iz 14 kuća, čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze sa partizanima'', ističe koordinator UDIK-a.

Iz tog razloga, UDIK apelira na javnost u Bosni i Hercegovini da ne prihvaćaju političke igre koje imaju za cilj podjelu javnosti te drugačiji povijest koja slavi ovog čovjeka, koji nikome ne može i ne smije biti ponos.