Spor(n)a uspostava sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (3)

Spor(n)a uspostava sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (3)

Vijesti / Flash | 18. 10. 2024. u 10:38 Bljesak.info / Boško KUTLEŠA

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 GLAVNI NOSITELJI SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U HNŽ-K

 

Kako je već višekratno pisano „zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća“, produkt je Općeg interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, a ujedno i za Hercegovačko-neretvansku županiju-kanton.

Prema načelima utvrđenim međunarodnim humanitarnim propisima, svaka država potpisnica uspostavlja zaštitu civila dvojako: (1) kao funkciju i (2) kao organizaciju. U tom kontekstu i donesen je 2003.godine (lex specijalis), zakon kojim je uređen Sustav zaštite i spašavanja, što u sebi sadrži oba ova segmenta. Tako je za područje Federacije BiH utvrđena jedinstvena funkcija i organizacija, dok je zbog ustavne podjele ostavljen prostor županijama-kantonima i JLS da autonomno, prema svojim mogućnostima i procijenjenim potrebama uređuju nadležnosti, prava i obveze i, po načelu analogije, uspostavljaju „svoj dio“ jedinstvene organizacije i jedinstvenog sustava, od federalne razine do razine jedinica lokalne samouprave (JLS).

Za to su nadležni (Federacija – Županija – Općina/Grad), odnosno nositelji funkcija izvršne vlasti

Dakle: sve razine vlasti su uspostavile funkciju zaštite i spašavanja u okviru koje „civilna zaštita“ ima posebno mjesto i ulogu. Prema istim načelima Zakonom je utvrđena organizacija koja je sukladna uspostavljenoj strukturi vlasti, pa je tako za razinu Federacije BiH, uspostavljena i Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima utvrđena[1] „Federalna uprava civilne zaštite“, kao samostalna uprava.

Dalje, analogijom, na razini županija/kantona uspostavljena je također, samostalna uprava civilne zaštite…, a na razini JLS propisano je osnivanje samostalnih službi za upravu civilne zaštite !

Zašto uprava/služba civilne zaštite ? pa jednostavno, zato što je uprava/služba za upravu redovni stručni organ vlasti za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, a tek nakon što joj se u tom poslu pridodaju: građani, drugi organi i tijela vlasti, gospodarska društva, pravne osobe i dr., tek onda imamo zaokružen sustav zaštite i spašavanja.

U prethodnom pisanju bavili smo se (načelno), općim obvezama utvrđenim za područje Federacije, tako da sve te obveze za županijsku razinu ne odstupaju mnogo (jer se mora voditi o jedinstvu sustava i po funkciji i po organizaciji – jer samo to je jamac uspješnog (zajedničkog) suprotstavljanja brojnim prirodnim nepogodama i drugim nesrećama, a na dobrobit i zadovoljstvo ljudi - stanovništva.

I ovdje se moramo referirati na subjekte i nositelje poslova i zadataka u zaštiti i spašavanju,  i u pomoć pozvati jedini relevantan izvor: Zakon[2], gdje je u članku 7., utvrđeno više obveza za nositelje obveza u zaštiti i spašavanju.

Članak 7.

Zaštitu i spašavanje provode građani, tijela vlasti, gospodarska društva i druge pravne osobe, službe zaštite i spašavanja, stožeri, postrojbe i povjerenici civilne zaštite, u okviru svojim prava i dužnosti, a na načelima suradnje, solidarnosti i uzajamnosti svih sudionika u sprječavanju, otklanjanju ili ublažavanju posljedica djelovanja prirodnih ili drugih nesreća.

Zaštita i spašavanje života i zdravlja ljudi ima prvenstvo u odnosu na sve druge zaštitne i spasilačke djelatnosti.

U slučaju prirodne ili druge nesreće svatko je dužan pomagati sukladno svojim mogućnostima i sposobnostima.

 

Građani – prava i dužnosti

Ova oblast nije uređena, posebno, županijskim zakonom, već su preuzeta prava i dužnosti, kako je to utvrđeno u federalnom zakonu[3] (čl.10.-22.). ovdje ćemo istaknuti samo najznačajnije.

Članak 10.

Građani imaju pravo i dužnost sudjelovati u civilnoj zaštiti, izvršavati obvezu davanja materijalnih sredstava i obučavati se za osobnu i uzajamnu zaštitu i za provođenje mjera zaštite i spašavanja.

Pored prava i dužnosti iz stavka 1. ovoga članka, građani imaju i pravo i dužnost:

  • 1) da u skladu sa zakonom i planovima zaštite i spašavanja budu raspoređeni u stožere, službe zaštite i spašavanja, postrojbe i povjerenike civilne zaštite;
  • 2) da podatke značajne za zaštitu i spašavanje koje saznaju ili primijete, hitno dostavljaju najbližem operativnom centru civilne zaštite ili policijskoj upravi ili upravi civilne zaštite kantona ili službi civilne zaštite općine;
  • 3) da daju podatke potrebne za vođenje evidencija u oblasti zaštite i spašavanja, kao i da u roku od osam dana od dana nastale promjene, prijave sve promjene koje se odnose na prebivalište, adresu stana, ime, zasnivanje i prestanak radnog odnosa, stjecanje stručne spreme i druge podatke od značaja za zaštitu i spašavanje.“

 

Prava i dužnosti organa i tijela vlasti županije/kantona i JLS

 

  • 1. Skupština HNŽ-K

 

Kao najviši organ zakonodavne vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji-kantonu, Skupština u oblasti zaštite i spašavanja, prema Zakonom o nadležnostima županijskih tijela vlasti Hercegovačko-neretvanske županije u oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća,[4] ima samo tri nadležnosti, utvrđene u članku 4.:

  1. razmatra stanje priprema za zaštitu i spašavanje i donosi mjere za organiziranje, razvijanje i jačanje civilne zaštite u Županiji,
  2. donosi Zakon o organiziranju i funkcioniranju civilne zaštite Županije, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, ovome zakonu i drugim propisima,
  3. donosi Program razvitka zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Županiji (u daljnjem tekstu: Županijski program).

 

 

  • 2. Vlada HNŽ-K

 

Djelokrug rada Vlade HNŽ-a utvrđen je u Zakonu o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave[5], a nadležnosti Vlade HNŽ glede zaštite i spašavanja, utvrđene su u Zakonu o nadležnosti županijskih tijela vlasti u oblasti zaštite i spašavanja[6] - u daljnjem tekstu: Zakon o nadležnostima).

Kao najviše tijelo izvršne vlasti, Vlada HNŽ-K ima propisane[7], brojne obveze oko uspostave jedinstvenog sustava u oblasti zaštite i spašavanja ljudi materijalnih dobara, od prirodnih i drugih nesreća, među ostalim:

 

  1. Donosi propise o organiziranju i funkcioniranju struktura civilne zaštite Županije, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, ovome zakonu i drugim propisima,

2…

  1. Donosi Procjenu ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća u Županiji-K,
  2. Predlaže Županijski program razvoja,
  3. Donosi Plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Županiji-K,

/… .

  • 3. Županijska ministarstva i druga tijela županijske uprave

 

Samo težišno ćemo se referirati na propisane obveze[8] županijskih ministarstava i drugih tijela uprave, pa kaže: „Županijska ministarstva i druga tijela uprave Županije, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i ovome zakonu, u okviru svojega djelokruga, u oblasti zaštite i spašavanja:

  1. ustrojavaju svoju strukturu zaštite i spašavanja, planiraju i osiguravaju provedbu preventivnih mjera zaštite za zaštitu svojega ljudstva, materijalnih sredstava i objekata koje koriste u svome radu,

/…“

Ako se netko i dalje pita, što je to struktura zaštite i spašavanja ?, evo kratkog podsjećanja: to je vlastiti (ili zajednički) stožer CZ jednog ili više organa ili povjerenik CZ, to je postrojba posebne namjene ili „služba zaštite i spašavanja“, jednog ili više organa/tijela smještenih na zajedničkoj lokaciji – objektu.

 

  • 4. Županijska Uprava za CZ i V

 

…Upravne, stručne i druge poslove u oblasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti kantona obavlja kantonalna uprava civilne zaštite kao samostalna uprava./[9]

Županijska uprava za CZiV (HNŽ-K), najodgovorniji je subjekt u oblasti zaštite i spašavanja, zadužen za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u HNŽ-K i te poslove (i temeljne i pomoćne djelatnosti) obavlja u okviru redovnog djelovanja Uprave). Ti poslovi su izrijekom utvrđeni i pobrojani u čak, dva zakona:

  1. Županijska uprava za CZiV, provodi temeljne nadležnosti utvrđene u članku 28. Zakona o zaštiti i spašavanju,[10] kao i dodatne (specifične) nadležnosti vezane za ovu Županiju.
  2. Djelokrug rada Uprave CZiV utvrđen je u Zakonu o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave[11] a nadležnosti Uprave CZiV glede zaštite i spašavanja, utvrđene su u članku 7., Zakona o nadležnostima…[12]

 

Županijska uprava, osim redovnih poslova i zadataka, ima i izvanredne (posebne) poslove, tj. kada izvršna vlast proglasi stanje prirodne i druge nesreće, tada se Uprava transformira, tako: da ravnatelj i neki od pomoćnika ulaze u sastav Stožera civilne zaštite, a ostatak ljudstva Uprave formira Stručnu službu stožera, i obavlja operativno-analitičke, administrativno-tehničke, logističke i dr. poslove.

Nadalje, rad se Uprave CZiV temelji i na čitavom nizu drugih zakona i propisa koji interdisciplinarno uređuju oblast zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, od kojih izdvajamo samo - najznačajnije:      

Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/05); Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06, 77/06-odluka US, 34/10-odluka US, 45/10-r. zakon, 4/12, 99/15 i 9/17-odluka US) Zakona o namještenicima („Službene novine Federacije BiH“, broj 49/05); Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10.); Uredba o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, br. 23/04 i 38/06); Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/04, 38/06); Uredba o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa („Službene novine Federacije BiH“, broj 21/05); Pravilnik o organiziranju služba zaštite i spašavanja i postrojba CZ, njihovim poslovima i načinu rada („Službene novine Federacije BiH“, broj 77/06); Pravilnik o sadržaju i načinu obavljanja inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite i spašavanja iz mjerodavnosti Federalne i kantonalnih uprava civilne zaštite („Službene novine Federacije BiH“ broj 3/07); Pravilnik o načinu rada i funkcioniranja stožera i povjerenika CZ („Službene novine Federacije BiH“, br. 77/06 i 5/07, …); Pravilnik o organiziranju i funkcioniranju operativnih centara CZ („Službene novine Federacije BiH“, broj 8/07).

  • 5. Općinske/gradske službe za civilnu zaštitu

 

Zakonom je utvrđeno da upravne, stručne i druge poslove zaštite i spašavanja za područje općine/grada obavlja samostalna služba za upravu -

            Time bi bila zaokružena „jedinstvena organizacija Civilne zaštite, ali i zaštite i spašavanja u Sustavu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine. Da bismo bili do kraja konzekventni i ispunili obvezu poštivanja načela očiglednosti, donijet ćemo preslik odredbe oba zakona:

  • (1) Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine

Članak 31.

Upravne, stručne i druge poslove zaštite i spašavanja iz ovlasti općine obavlja služba civilne zaštite općine, koja ima status općinske službe za upravu.

Služba civilne zaštite općine iz područja zaštite i spašavanja, obavlja sljedeće poslove:

  • 1) organizira, priprema i provodi zaštitu i spašavanje na području općine;
  • 2) izrađuje procjenu ugroženosti na području općine;
  • 3) priprema program razvitka zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća općine;
  • 4) predlaže plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća općine;
  • 5) prati stanje priprema za zaštitu i spašavanje i predlaže mjere za unaprjeđenje organiziranja i osposobljavanja civilne zaštite;
  • 6) organizira, izvodi i prati realizaciju obuke građana na provedbi osobne i uzajamne zaštite;
  • 7) organizira i koordinira provedbu mjera zaštite i spašavanja te organizira i provodi poslove zaštite od požara i vatrogastvo, predlaže program samostalnih vježbi i izrađuje elaborat za izvođenje vježbi civilne zaštite u općini;
  • 8) organizira općinski operativni centar civilne zaštite i osigurava njegov rad;
  • 9) obavlja popunu ljudstvom stožera civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja i postrojbi civilne zaštite i određuje povjerenike civilne zaštite, osigurava njihovo opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, te organizira, izvodi i prati realizaciju njihove obuke;
  • 10) priprema propise iz područja zaštite i spašavanja iz ovlasti općine;
  • 11) vodi propisane evidencije i obavlja druge poslove zaštite i spašavanja, sukladno Zakonu i drugim propisima i općim aktima.“

 

  • (2) Zakon o nadležnosti županijskih tijela vlasti u oblasti zaštite i spašavanja

„Organiziranje zaštite i spašavanja u općini - Gradu

Članak 10.

Općina, odnosno Grad, dužni su organizirati vršenje svih poslova zaštite i spašavanja koji su Zakonom o zaštiti i spašavanju stavljeni u nadležnost općine odnosno Grada, kao i poslove koji se za općinu, odnosno Grad, utvrde u Programu razvitka i Planu zaštite i spašavanja Županije i drugim aktima Županije.

Za vršenje upravnih, stručnih i drugih poslova zaštite i spašavanja iz nadležnosti općine, odnosno Grada, osniva se Općinska, odnosno Gradska služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo, koja ima status općinske, odnosno gradske službe za upravu, i u čijem se sastavu organizira operativni centar civilne zaštite.

Temeljne nadležnosti općinskih, odnosno gradskih službi civilne zaštite, utvrđene su člankom 31. Zakona o zaštiti i spašavanju i ovim Zakonom.

Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo općine, odnosno Grada, ostvaruje stalnu suradnju sa Županijskom upravom u svim pitanjima od zajedničkog interesa, u oblasti zaštite i spašavanja.“

 

Nakon ovoga komparativnog ogleda, dali smo si malo truda i posjetili smo službene stranice općina/gradova i provjerili ono što su o, i iz, oblasti civilne zaštite ponudili javnosti. Pogledali smo službene pokazatelje, ali nećemo ih javno analizirati, naprosto nije moguće. Uspoređujući ponuđeno na stranicama i ono na terenu ne daje nam velike nade, pa bismo javnosti mogli uputiti preporuku: „Molitva nas je održala…, nastavimo s molitvom jer, Gospodin je milostiv !“ 

A evo, u najkraćem, u grafičkom prikazu potvrda da na području HNŽ-K, civilna zaštita nije zaživjela niti kao funkcija, niti kao organizacija, a pogotovo nije „jedinstvena“ ni po čemu. Pažljivi čitatelji to će lako uočiti. 

Poslužit ćemo se parafraziranjem članka 4. federalnog zakona, koji kaže: „…da Federacija osigurava izgradnju jedinstvene organizacije…“.

Analogijom, koja je prihvaćeno načelo, u oblasti uspostave sustava zaštite i spašavanja: Županija bi trebala osiguravati uspostavu jedinstvene organizacije, međutim, to je daleko, predbuduće glagolsko vrijeme – futur II !

 

   

Svi koji imaju nejasnoća oko toga zašto nam se dešavaju tamo neke prirodne i/li antropološke nepogode i nesreće mogu se uvjeriti koliko nas ovaj „neuspostavljeni sustav“ čuva, štiti i koliko će nas spasiti, ako dođu na red još „crnji# scenariji od onoga iz Jablanice.

 

  1. Gospodarska društva – i druge pravne osobe

Prava i dužnosti u oblasti zaštite i spašavanja imaju svi gospodarski i pravni subjekti, kako je propisano člankom 32., Zakona,[14] osobito u stavku 2., istoga članka gdje se

/…

„U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka pravne osobe provode odgovarajuće pripreme, donose i razrađuju planove zaštite i spašavanja za svoje djelovanje u zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju materijalno-tehnička sredstva za provedbu mjera zaštite i spašavanja i organiziraju postrojbe i povjerenike civilne zaštite, opremaju te postrojbe i povjerenike potrebnom opremom i sredstvima i osposobljavaju ih za njihovo sudjelovanje u zaštiti i spašavanju.“

/…

 

ZAKLJUČAK:

I pored obimne legislative iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (prvenstveno na federalnoj, ali i na županijskoj razini), svi zakonom i drugim propisima utvrđeni rokovi su istekli – a HNŽ je uspjela tek polovično uspostaviti predviđeni i propisani sustav zaštite i spašavanja. Osim toga, upitno je kad i kako će se moći uspostaviti učinkovita struktura koja bi trebala biti istinski preventivni servis zaštite i spašavanja svih stanovnika na području Županije. 

Nastavlja se…

 

U nastavku: Težišni poslovi Uprave za CZiV i službi CZ općina/gradova


[1] Članak 22., Zakkona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave „Službene novine Federacije BiH“, br.: 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06, 80/10- odluka US, 48/11.;

[2] „Službene novine Federacije BiH“, br.: 39/03, 22/06 i 43/10.;

[3] „Službene novine Federacije BiH“, br.: 39/03,22/06 i 43/10.;

[4] „Narodne novine HNŽ“, broj 8/06.;

[5] „Narodne novine HNŽ“, broj 1/02.;

[6] „Narodne novine HNŽ“, broj 8/06.;

[7] Isto, Članak 5.;

[8] Isto, Članak 6.;

[9] Članak 28., Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10.);

[10] „Službene novine Federacije BiH“, br.: 39/03,22/06 i 43/10.);

[11] „Narodne novine HNŽ“, broj 1/02.;

[12] „Narodne novine HNŽ“, broj 8/06.;

[13] Podaci preuzeti sa službenih stranica, preuzimanje 17.10.2024.;

[14] Članak 32., Zakona o zaštiti i spašavanju

Kopirati
Drag cursor here to close