Spor(n)a uspostava sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (6)

Tekst članka se nastavlja ispod banera

FINANCIRANJE I NADZOR U CIVILNOJ ZAŠTITI

A – Financiranje civilne zaštite

            Civilna zaštita, kao državna funkcija i organizacija, i nositelj poslova zaštite od prirodnih i drugih nesreća financira se iz proračuna svih razina vlasti na kojima je organizirana i to je osnovni vid financiranja. Poznato je da se taj iznos kreće u cca iznosima, ovisno od razine vlasti:

Financiranje civilne zaštiteČlanak 179.Zaštita od prirodnih i drugih nesreća financira se iz:

1) proračuna Federacije, županija i općina/grada;
2) sredstava pravnih osoba;
3) (premija) osiguranja;
4) dobrovoljnih priloga;
5) međunarodne pomoći;
6) drugih izvora utvrđenih ovim i drugim zakonom.

Kada je riječ o izvanproračunskom financiranju, u Civilnoj zaštiti je to fragmentirano na čitav niz aktivnosti i na čitav sustav zaštite i spašavanja, moramo se osloniti na „slovo zakona“, jer to je jedina relevantna činjenica. Poznate su brojne interpretacije ovoga načina financiranja razvoja sustava zaštite i spašavanja kroz izradu i delegiranje projekata i njihove realizacije kroz višegodišnji Program razvoja.

Ne ulazeći u polemiku je li, i koliko je projekata kroz Program razvoja, do sada odobreno-doneseno u Skupštini HNŽ-K i koliko je godišnjih izvještaja o realizaciji podnijela Vlada i tako opravdala utrošak namjenskih sredstava. U nastavku donosimo tekstualni i grafički prikaz svrhe i načina korištenja tih sredstava.

Ako su namjenska sredstva korištena u skladu s ponuđenim rasporedima i omjerima, onda bismo trebali imati dobro razvijene i opremljene snage zaštite i spašavanja i usput pozamašnu sumu novca na podračunu !

Napomena: Mi se nećemo baviti kalkulacijama, je li sve rađeno u skladu sa zakonom, mi ćemo javnosti omogućiti uvid u ono što je propisano zakonom, a zakon je mjerodavan.

''Članak 180. [1]

            Sve pravne osobe i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost i državni organi svih razina vlasti u Federaciji dužni su plaćati posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih

nesreća u visini od 0,5 % od osnovice koju čine isplaćene neto plaće zaposlenika u radnom odnosu i svih osoba angažiranih po ugovoru o vršenju privremenih i povremenih poslova i po ugovoru o djelu.

            Posebna naknada iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i uplaćuje istovremeno sa isplatom plaće.

            Za posebnu naknadu koju obveznik nije uplatio u propisanom roku plaća se kamata po stopi od 0,06 % dnevno za svaki dan zakašnjenja.

            Sredstva ostvarena po odredbama st. 1. do 3. ovoga članka vode se na posebnom transakcijskom računu proračuna Federacije, županija/kantona i općina/gradova. Od evidentiranih sredstava iz stavka 4. ovoga članka,

- 15 % pripada Federaciji i služe isključivo za namjene iz članka 182. toč. 2. do 7;
- 25 % županiji/kantonu i služe isključivo za namjene iz članka 183. toč. 2. do 8; a
- 60 % općini/gradu u kojoj su ta sredstva ostvarena i služe isključivo za namjene iz članka 184. točke do 7 Zakona.

            Sredstva na transakcijskom računu iz stavka 4. ovoga članka ne gase se istekom kalendarske godine već se akumuliraju sa sredstvima koja se prikupljaju tijekom naredne godine.

Sredstva iz članka 183. stavak 4. Zakona, ne mogu se koristiti za financiranje skloništa iz točke 4) stavak 1. ovoga članka.“

Ovo je pola odgovora, svima koji redovno pitaju: „ gdje je novac za zaštitu i spašavanje…“

Komentar: naši čitatelji, uglavnom, ne znaju u kojem se omjeru dijele sredstva prikupljena za zaštitu i spašavanja. Pošto su to javna sredstva, svi mogu pročitati taj omjer i izvesti zaključke o tome što je i koliko učinjeno s prikupljenim novcem.

Isto tako, nakon omjera raspodjele, čitateljima je vidljivo (čl.180.) i koje su to aktivnosti i projekti koje se može financirati iz sredstava posebne namjene, odnosno naknada u visini (0,5%), na neto isplaćene plaće.

''Članak 181.

U  proračunu Federacije osiguravaju se potrebna financijska sredstva za financiranje obveza Federacije utvrđenih u članku 182. ovoga Zakona.

U proračunu kantona osiguravaju se potrebna sredstva za financiranje obveza iz članka 183., a u proračunu općine za obveze utvrđene u članku 184. ovoga Zakona.“[2]

''Članak 183.

  Kanton financira:

1) opremanje, obučavanje i rad uprave civilne zaštite županije/kantona;
2) pripremanje, opremanje, financiranje i obuku kantonalnog stožera, službi zaštite i spašavanja, operativnog centra, centra za obuku i postrojba civilne zaštite koje organizira županija, kao i troškove koji nastaju tijekom njihovog sudjelovanja u provođenju mjera zaštite i spašavanja po naredbi zapovjednika stožera civilne zaštite;
3) opremanje i osposobljavanje gospodarskih društava i drugih pravnih osoba u dijelu kada postavljene zadatke tim društvima nadilaze njihove materijalne mogućnosti;
4) izgradnju i održavanje javnih skloništa;
5) saniranje dijela šteta nastalih prirodnom ili drugom nesrećom, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima;
6) istraživačke i razvojne projekte od značaja za organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća;
7) obuka stanovništva;
8) prema potrebi, pružanje financijske podrške općinama u ostvarivanju njihovih zadataka zaštite i spašavanja, a naročito za opremanje i obuku općinskih stožera civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, postrojba civilne zaštite, operativnih centara civilne zaštite, pomoć u saniranju posljedica prirodnih i drugih nesreća i udruživanje sredstava posebne naknade sa općinama, kantonima i Federacijom u zajedničkim projektima razvoja sustava zaštite i spašavanja;
9) druge potrebe zaštite i spašavanja, u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

Sredstva iz članka 180. stavak 4. Zakona, ne mogu se koristiti za financiranje skloništa iz točke 4) stavak 1. ovoga članka.

Županija  može dio sredstava iz članka 180. stavak 4. ovoga zakona koja pripadaju županiji/kantonu, izuzetno, kao interventnu mjeru koristiti za financiranje preventivnih mjera zaštite i spašavanja, pod uvjetom da je dio sredstava za te namjene osiguran u proračunu županije i ako su preventivne mjere utvrđene u programu razvoja i godišnjem planu realizacije tog programa s tim da ta sredstva ne mogu biti veća od 20% sredstava koja se prikupe  tijekom proračunske godine.

Vlada kantona, na prijedlog Županijske uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo uprave civilne zaštite odlučuje o sredstvima iz stavka 2. ovoga članka.''[3]

''Članak 184.

         Općina financira:

1) opremanje, obučavanje i rad službe civilne zaštite općine;
2) pripremanje, opremanje, financiranje i obuku općinskih stožera civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, operativnog centra i postrojba pripremu z a civilne zaštite koje organizira općina i povjerenika civilne zaštite općine, kao i troškove koji nastanu tokom njihovog učešća u provođenju mjera zaštite i spašavanja po naređenju općinskog štaba civilne zaštite;
3) opremanje pravnih lica u dijelu kada postavljene zadatke tim licima nadilaze njihove materijalne mogućnosti;
4) prilagođavanje i održavanje drugih zaštitnih objekata potrebama sklanjanja ljudi i materijalnih dobara;
5) nabavku i održavanje sistema za uzbunjivanje stanovništva;
6) saniranje dijela šteta nastalih prirodnom i drugom nesrećom, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima;
7) prema potrebi pružanje financijske podrške drugim općinama, a naročito za opremanje i obuku stožera civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, jedinica civilne zaštite, operativnih centara civilne zaštite i pomoć u saniranju posljedica prirodnih i drugih nesreća i mogu se koristiti za udruživanje sredstava posebne naknade sa općinama, kantonima i Federacijom u zajedničkim projektima razvoja sustava zaštite i spašavanja;
8) druge potrebe zaštite i spašavanja, u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

  Sredstva iz članka 180. stavak 4. ovoga zakona, ne mogu se koristiti za financiranje zaštitnih objekata iz točke 4) stavak 1. ovoga članka.

  Općina može dio sredstava iz članka 180. stavak 4. ovoga zakona koja pripadaju općini, izuzetno, kao interventnu mjeru, koristiti za financiranje preventivnih mjera zaštite i spašavanja, pod uvjetom da je dio sredstava za te namjene osiguran u proračunu općine i ako su preventivne mjere utvrđene u programu razvoja i planu zaštite i spašavanja općine, s tim da ta sredstva ne mogu biti veća od 20% sredstava koja se prikupe tijekom budžetske godine. 

  Općinski načelnik, na prijedlog službe civilne zaštite općine odlučuje o korištenju sredstava iz stavka 2. ovoga članka.''[4]

NAPOMENA: Prikupljanje, raspodjela i upotreba sredstava posebne namjene za zaštitu i spašavanje (u visini 0,5%), vrlo je slojevita materija kojom se mogu baviti  financijski i pravni stručnjaci, te se u ovom slučaju, mi nećemo baviti njome.

            Ta oblast je višekratno uređivana odlukama Vlade Federacije BiH, a svi zainteresirani mogu se informirati proučavajući sadržaj Odluke o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.[5]

B – INSPEKCIJSKI NADZOR

• Inspekcijski nadzor spada u jednu vrstu upravnoga nadzora, kako je utvrđeno člankom 15. Zakona o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.[6] Nadzor se obavlja na način predviđen u članku 18. Zakona o upravi. Iz te zakonske odredbe proizlazi da je nadzor zapravo aktivnost tijela uprave da na licu mjesta – na terenu ostvaruje vlast (pregleda, naređuje i zabranjuje). Zbog tih ovlasti inspekcijski nadzor je najautoritativniji vid nadzora.
• (Čl. 190. i 191.), Zakona, regulirana je stvarna nadležnost tijela civilne zaštite u obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite i spašavanja, ali i neka druga pitanja vezana za nadzor. Prema tim zakonskim odredbama inspekcijski nadzor u oblasti zaštite i spašavanja predviđen je samo na razini Federacije i županija, a nije predviđen u općini/gradu. Ocijenjeno da županija ima uvjete osigurati kvalitetnu i kvalificiranu inspekciju za cijelo svoje područje i stoga što se radi o inspekciji koja se odnosi na kontrolu primjene federalnih i županijskih propisa (zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju tih zakona).

''Članak 190.

Federalna uprava, u okviru svoje ovlasti, obavlja poslove inspekcijskog nadzora koji se odnose na ustrojavanje i funkcioniranje civilne zaštite iz ovlasti Federacije, u federalnim tijelima uprave i drugim federalnim tijelima, kantonima, općinama i pravnim osobama, a koja se odnose na sljedeća pitanja:

1) provedbu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona;
2) pripreme federalnih ministarstava i drugih tijela federalne uprave i službi zaštite i spašavanja koje ustrojava Federacija;
3) mjere zaštite i spašavanja koje proizlaze iz Federalnog plana;
4) pripreme civilne zaštite u pravnim osobama iz članka 32. ovoga Zakona, od značenja za Federaciju;
5) izdvajanje i korištenje sredstava za financiranje civilne zaštite;
6) obučavanje kantonalnih i općinskih stožera civilne zaštite i specijaliziranih postrojbi civilne zaštite;
7) obučavanje kantonalnih i općinskih operativnih centara;
8) nadzor kvalitete i primjenu standardnih operativnih procedura u procesu razminiranja NUS-a;
9) raspored ljudstva u civilnu zaštitu na razini Federacije.

Pri obavljanju inspekcijskog nadzora, glavni federalni inspektor civilne zaštite može narediti praktičnu provjeru ili izvođenje vježbi civilne zaštite ili operativnih centara.

Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavljaju inspektori i drugi rukovodeći i ostali državni službenici iz Federalne uprave koje rješenjem ovlasti direktor Federalne uprave.

Ravnatelj Federalne uprave donosi propis o sadržaju i načinu obavljanja inspekcijskog nadzora u zaštiti i spašavanju za federalnu i kantonalnu inspekciju.''

U odredbi članka 191. stavak 4. ovoga zakona dana je ovlast ravnatelju Federalne uprave CZ-a da donese provedbeni propis za sadržaj i način obavljanja inspekcijskoga nadzora. Taj propis je potreban, jer mnoga pitanja koja se odnose na inspekcijski nadzor nisu bliže regulirana zakonom. Na temelju te zakonske odredbe donesen je: Pravilnik o sadržaju i načinu obavljanja inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite i spašavanja iz ovlasti Federalne i kantonalnih uprava civilne zaštite[7]– u daljnjem tekstu: Pravilnik o inspekcijskom nadzoru).

Taj Pravilnik vrijedi i za federalnu i za kantonalnu inspekciju…

''Članak 191.

Kantonalna uprava civilne zaštite, u okviru svoje ovlasti, obavlja poslove inspekcijskog nadzora koji se odnose na ustrojavanje i funkcioniranje civilne zaštite iz ovlasti kantona u kantonalnim tijelima uprave i kantonalnim ustanovama, općinama i pravnim osobama od značenja za kanton i općinu, a koja se odnose na sljedeća pitanja:

1) provedbu ovoga Zakona u pitanjima koja su u ovlasti kantona i pripreme kantonalnih ministarstava i drugih tijela kantonalne uprave;
2) provedbu ovoga Zakona u pitanjima koja su u ovlasti općina i pripreme općinskih službi za upravu;
3) pripreme u službama zaštite i spašavanja koje ustrojava kanton i općina;
4) mjere zaštite i spašavanja koje proizlaze iz plana zaštite kantona i općina;
5) pripreme civilne zaštite u pravnim osobama iz članka 32. ovoga Zakona od značenja za kanton i općinu;
6) izdvajanje i korištenje sredstava za financiranje civilne zaštite i skloništa;
7) obučavanje kantonalnog i općinskih stožera civilne zaštite i postrojbi civilne zaštite kantona i općina;
8) obučavanje kantonalne i općinskih operativnih centara;
9) raspored ljudstva u civilnu zaštitu u kantonu i općinama.

Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka vrše inspektori i drugi državni službenici koje rješenjem ovlasti direktor kantonalne uprave civilne zaštite.

VAŽNO: Od 2012./13. godine ne postoji Inspektorat ni u Federalnoj upravi civilne zaštite (ima samo na papiru), dok Inspektorat u Županijskoj upravi za CZ i V, nikada nije niti osnivan !

K r a j

P.S.

Zahvaljujemo svekolikoj javnosti na strpljenju, pri eventualnom čitanju, tijekom ove objave.

Naime, Ovako je zakonom propisana i funkcija i organizacija CIVILNE ZAŠTITE u Federaciji Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanskoj županiji-kantonu.

Nakon čitanja, sami prosudite je li to tako.

Ovo je bio pokušaj davanja smjernica gdje se mogu naći približni odgovori na brojna pitanja što se mogu čuti u javnom prostoru, osobito nakon što nas pogodi neka nesreća iz prirode.

Ujedno, pozivamo sve čitatelje- stanovnike Grada i Županije, ako su uočili neku materijalnu pogrešku, da nam to dojave. Bit ćemo zahvalni. Ili, ako prepoznaju, da je objavom povrijeđena neka zakonska forma, odredba, da nam ukažu i na to: pritom navodeći točne podatke iz određenog zakona, propisa i službenoga glasila !

Mi ćemo se potruditi i otkloniti ukazanu pogrešku, jer služimo javnosti.

Ako, pak, ima čitatelja kojima nije prihvatljiva ova objava ''Audiatur et altera pars'' – Neka se čuje i druga strana !