Kleveta
Sprema se gušenje sloboda u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Situacija u Republici Srpskoj podgrijana je najavama da će kleveta biti vraćena u Krivični zakon RS, što praktično znači da bi novinari bukvalno za svaku napisanu riječ mogli odgovarati, ukoliko se ona ne svidi nekome o kome se piše, objavile su Nezavisne novine navodeći kako gotovo da ne postoji medijska kuća u BiH čiji novinari bar jednom nisu bili suočeni s tužbom zbog njihovog izvještavanja.
Pročitajte još
Mišljenje
Cilj prijava, prema riječima sugovornika banjalučkih novina, je višestruk: od toga da uplaše i ušutkaju novinare, pa do toga da ih u potpunosti eliminiraju iz javne scene.
Na ovaj način, navodi se, guši se medijska sloboda, ali i građanska, jer bi se isto odnosilo i za svaki javno izrečeni komentar ili bilo koje drugo mišljenje.
Jedan od prijedloga koji su nadležni provukli u javnosti, a koji bi se smatrao klevetom, jeste i sprečavanje širenja lažnih vijesti i govora mržnje.
U vezi s tim postavlja se pitanje tko će određivati kada se radi o govoru mržnje, lažnoj vijesti i drugim oblicima klevete.
"To prepuštati sudovima, ovakvim kakvi jesu u BiH, sasvim sigurno nije garancija da će se ispravno tumačiti ta istina, koja upravo treba javnosti, a ne novinarima. O istini se izvještava zbog javnosti", kaže novinar Vladimir Šušak.
Ograničavanje slobode
On smatra da će se, ukoliko se ostvari namjera da se na bilo koji način ograniči medijska sloboda, novinari i medijske kuće naći na još većem udaru.
"Ne samo da će se ograničiti u radu, već će uvesti na neki način dodatnu autocenzuru novinara koji rade svoj posao, jer će svi oni na umu imati da će biti tuženi za bilo šta, a sa druge strane neće imati sigurnost da će se to do kraja ispitati", rekao je Šušak za Nezavisne.
Tužbe protiv novinara i medija se većinom podnose zbog klevete. S obzirom na činjenicu da u okviru pravosudnih institucija i dalje ne postoji poseban CMS sustav u kojem bi se evidentirali slučajevi vezani za novinare, nije poznato koliki je točan broj tih tužbi.
Međutim, ono što se zna jeste da je u porastu broj takozvanih SLAPP tužbi. A SLAPP, odnosno "Strategic lawsuits against public participation", ili narodski rečeno - šamar, su vrste tužbi u kojima tužitelji postavljaju izuzetno visoke odštetne zahtjeve prema mediju ili novinaru koga su tužili.
Jednostavan cilj
Cilj ovakvih "udara" je jednostavan, kažu iz Udruženja "BH novinari".
"Želi se financijski uništiti i ugasiti taj medij", naglašavaju iz Udruženja i dodaju da je u posljednjih pet godina Linija za pomoć novinarima u BiH registrirala oko 40 ovakvih tužbi.
"Ako imate tužbe kojima treba da platite visoke kazne rijetko koji medij bi mogao preživjeti konstantno suočavanje sa serijom takvih tužbi", kaže Šušak.
Dragan Sladojević, novinar Nezavisnih novin", ističe da je imao više tužbi za klevetu, a shvatio ih je kao pritisak na slobodno izražavanje.
"Nijednu tužbu nisam izgubio, ali je svaka od njih predstavljala presing jer morate da se pripremite za obranu te da prikupite argumente za ono o čemu ste izvještavali. To vam, pored svakodnevnih obveza s kojim ste suočeni u ovom poslu, donese i dodatne. Posebna priča su tužbeni zahtjevi, jer oni koji vas tuže najčešće traže ogromne cifre novca", istakao je Sladojević.
Inače, od početka ove godine novinari i mediji u BiH nadležnim ministarstvima i tužiteljstvima podnijeli 22 krivične prijave, koje se, između ostalog, odnose na ometanje njihovog rada i ugrožavanje sigurnosti.
