Srbija počinje gradnju autoputa, BiH ne radi ništa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je Srbija uradila sve što je potrebno za početak izgradnje autoceste Beograd - Sarajevo i po najavama bi u taj posao trebalo da uđe u tijeku ljeta, Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, tapka u mjestu.

Naime, u informaciji o aktivnostima koje se poduzimaju na izgradnji ove prometnice, koja je u posjedu "Nezavisnih" i o kojoj je jučer trebalo raspravljati Vijeće ministara, ali nije pošto je skinuta s dnevnog reda i rasprava o ovome je prolongirana za narednu sjednicu, ne stoji ništa novo s obzirom na to da od onoga što je parlament BiH zahtijevao i što je dogovoreno da se uradi - ništa nije realizirano.

Pokretanje aktivnosti

U zaključku Ministarstva prometa i komunikacija BiH stoji prijedlog da se usvoji informacija tog ministarstva o aktivnostima koje je potrebno poduzeti u cilju realizacije projekta izgradnje autoceste/brze ceste koja će spojiti dva glavna grada, da se zadužuje ovo ministarstvo da obavijesti nadležno ministarstvo Republike Srbije da predložena lokacija međudržavnog mosta preko rijeke Save na području Rače/Sremske Rače nije u suprotnosti s odgovarajućim prostornim planovima u BiH i da su ispunjeni uslovi za nastavak aktivnosti na pokretanju postupka radi zaključivanja bilateralnog sporazuma o izgradnji mosta. Također, zadužuje se Ministarstvo sigurnosti BiH da pokrene aktivnosti na zaključivanju bilateralnih sporazuma kojima će se definirati lokacija/e i odrediti kategorija graničnog prijelaza na lokaciji Rača/Sremska Rača.

Podsjećamo, unutar BiH postignut je dogovor o budućoj trasi autoputa kojim bi se povezali Beograd i Sarajevo, a usuglašeno je da ona ide od Rače, preko Bijeljine, Brčkog te da se od Lončara spušta prema Tuzli i dalje prema Sarajevu, a zatim da u profilu brze ceste ide preko Pala, Rogatice do Višegrada, sa konekcijom za Goražde.

Ovaj projekt, prema nekim procjenama, koštat će oko tri milijarde eura, a na trasama će biti nekoliko desetina tunela, mostova... Srbija je već odredila svoje rute. Prva je od Požege do Kotromana, čija je vrijednost procijenjena na 830 milijuna eura, a druga je između Kuzmina i Sremske Rače procijenjene vrijednosti 210 milijuna eura i dužine 17,5 kilometara. Od Rače do Bijeljine, Srpska bi trebalo da izgradi oko 17 kilometara autoputa.

Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, rekla je da radovi na dionici od Sremske Rače do Kuzmina treba da počnu ovog ljeta.

"Projekt izgradnje autoputa Beograd - Sarajevo važan je za Srbiju i za regiju", rekla je Mihajlovićeva nakon razgovara sa turskim veleposlanikom u Srbiji Tanžuom Bilgičem.

Parlamentarci s kojima smo razgovarali smatraju da je to sve još davno trebalo završiti, jer se stiče dojam neozbiljnosti, s obzirom na to da je planiran i sastanak na visokom nivou predstavnika BiH, Srbije i Turske.

Srbija spremna

Lazar Prodanović, izaslanik SNSD-a u Domu naroda BiH i izaslanik u prošlom sazivu Zastupničkog doma BiH, ističe za "Nezavisne" da je sve to što se događa i što se ne radi na eksproprijaciji zemljišta veoma neozbiljno i da ugrožava investiciju.

"Srbija je spremna. Oni su sve završili i mogu da počnu s realizacijom, a mi još nismo ni dokumentaciju završili. Sve to pokazuje koliko neozbiljno shvaćamo investitora, u ovom slučaju Tursku", kaže Prodanović. Dodaje da je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, već govorio u Bijeljini što je potrebno kako bi se završila eksproprijacija zemljišta.

"Čak je bilo riječi i o sastanku na najvišem nivou (Erdogan, Vučić i Dodik), ali je potrebno da se počne raditi", kaže Prodanović.

Saša Magazinović, izaslanik SDP-a u Predstavničkom domu BiH, kaže da ne zna što bi rekao na sve ovo, izuzev da je to još jedan dokaz nerada Vijeća ministara.

"Naše Vijeće ministara je najlakše opisati ako se kaže: 'Puno priče, malo rada'", ističe Magazinović za "Nezavisne".

Usvojili izvještaj o svom radu

Vijeće ministara usvojilo je jučer, između ostalog, Izvještaj o svom radu za 2018. godinu u kojem se navodi da su europske integracije, ekonomski razvoj, jačanje vladavine prava, kao i međunarodna suradnja bili u fokusu rada u prošloj godini.

Održana je 41 sjednica, od čega su četiri bile vanredne, na kojima je razmatrano 1.026 točaka dnevnog reda, te su pripremljena i urađena 1.092 zaključka. Utvrđeno je devet prijedloga zakona te sedam strategija i akcijskih planova, uz usvojenih 285 informacija iz različitih oblasti. Vijeće ministara u protekloj godini donijelo je 248 odluka, te utvrdilo 52 prijedloga ugovora, sporazuma, protokola i memoranduma.