Srbija se boji podjela, pitanje Draže pred Europom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je dioba na četnike i partizane nepotrebna i štetna za interese države, i poručio da su Srbiji više nego ikada potrebni sloga i jedinstvo građana, a ne produbljivanje višedesetljetnih sukoba i podjela.

Vučić je, komentirajući odluku o rehabilitaciji Dragoljuba Draže Mihailovića za Danas, rekao kako razumije da je ta presuda kod nekih izazvala oduševljenje, a kod drugih tugu i bijes, ali je naglasio da što prije to treba prevladati, jer "ćemo time biti bliži pobjedi pristojne, moderne i uspješne Srbije".

"Ova presuda svakako neće moći oživjeti Mihailovića, niti bi ga suprotna načinila više mrtvim nego što jest. Dosta je bilo srpskih podjela i krajnje je vrijeme da s tim završimo. Srbija je jedna, naša zajednička domovina, jedna za sve nas tako različite, i zato trebamo zajedno gledati u budućnost, a ne da se dijelimo zbog prošlosti ", istaknuo je Vučić.

Dodao je i da Srbija mora biti demokratska, zemlja pobjeda, koja se ponosi antifašističkim duhom.

"Srbija hoće i mora biti demokratska, Srbija može biti zemlja budućih pobjeda, baš kao što je pobjeđivala u Drugom svjetskom ratu. Srbija je jedna od rijetkih zemalja s istinskom antifašističkom prošlošću u ovoj regiji, Srbija se ponosi svojim antifašističkim duhom danas i Srbija će znati sačuvati i od svakoga obraniti svoju antifašističku budućnost, zaključio je Vučić, javlja Tanjug.

S druge strane, zastupnica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u petak je, povodom odluke beogradskog Višeg suda o rehabilitaciji četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića, uputila zastupničko pitanje Europskoj komisiji kako će reagirati na ovakav čin povijesnog revizionizma koji ponovno unosi nemir među države nastale raspadom bivše Jugoslavije i otežava proces pomirenja.

Tomašić pita EK smatra li da je "rehabilitacija četničkog zločinca, koji je izravno odgovoran za stravične zločine nad pripadnicima susjednih naroda, pravi put ka pomirenju te vjeruje li da bi zbog manjka profesionalnosti i neovisnosti prijekih i postratnih komunističkih sudova sve njihove presude protiv ratnih zločinaca trebalo revidirati"? Tomašić zanima i hoće li Komisija javno opomenuti Srbiju zbog ovog skretanja s europskog puta i uvesti dodatni nadzor u pregovorima kako se val povijesnog revizionizma ne bi nastavio širiti.

Podsjećamo, beogradski Viši sud u četvrtak je usvojio zahtjev za rehabilitacijom četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića, što je izazvalo velik broj negativnih reakciji, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije.

Zahtjev za rehabilitacijom Mihailovića podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori s beogradskog pravnog fakulteta Smilja Avramov i Kosta Čavoški te nekoliko srbijanskih udruga.

Tražili su poništenje presude jugoslavenskog suda 15. srpnja 1946. kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog suradnje s nacističkim okupatorima i oduzeta su mu sva građanska prava. Beogradski sud utvrdio je da je ta presuda donesena u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga.