Srbiji iz Haaga upućen predmet protiv Šešelja i ostalih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MMKS) uputio je Srbiji predmet protiv Vojislava Šešelja, Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića te Ljiljane i Ognjena Mihajlovića, koji se terete za nepoštivanje suda.

Sudac Liu Daqun je u svojoj odluci od 29. veljače naložio da se predmet uputi nadležnim pravosudnim organima u Srbiji na suđenje, kao i da se što prije srbijanskom tužilaštvu prebace sve informacije, uključujući optužnicu i dokaze.

Također je pozvao i Tužiteljstvo Srbije da zatraži svaki vid zaštitnih mjera koji može biti neophodan zahtjevom predsjedniku Mehanizma. Naložio je Uredu registrara da preduzme odgovarajuće mjere, čim je to izvodljivo, za djelotvoran učinak mehanizama praćenja i da izvještava predsjednika.

Srbija: Ispunjeni su svi zakonski uvjeti

Sudac Daqun u odluci navodi da je u kolovozu prošle godine potvrdio optužnicu prema kojoj se Šešelju, Damjanoviću, Ignjatoviću te Ljiljani i Ognjenu Mihajloviću stavlja na teret da su svjesno i namjerno ometali provođenje pravde, otkrivali informacije kršenjem sudske naredbe, uključujući naredbe za zaštitu svjedoka, i nisu ispoštovali, bez opravdanja, sudski nalog da prestanu i odustanu od objavljivanja povjerljivih informacija.

Prema odluci, Srbija tvrdi da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za upućivanje predmeta, te se pozvala na svoju zakonsku obvezu da surađuje s Mehanizmom. Također je napomenuto da optužneni borave u toj zemlji, te da "navodno kriminalno ponašanje odgovara većem broju kaznenih djela prema domaćem zakonodavstvu Srbije, uključujući prikrivanje ili pomaganje izvršitelja nakon izvršenja kaznenog djela" te kazneno djelo "ometanje ili sprječavanje dokazivanja".

"Prema Srbiji, ukoliko bi predmet bio proslijeđen, Tužiteljstvo za ratne zločine će voditi postupak pred Višim sudom u Beogradu u prvom stepenu, a Apelacijski sud u Beogradu u drugom stupnju", stoji u odluci sudije Daquna.

Uspješna suradnja sa Srbijom

Tužiteljstvo s druge strane, kako se navodi u odluci, tvrdi da Srbija nije u dovoljnoj mjeri pokazala da ima adekvatan zakonski okvir, te posebno izrazilo sumnju bi li se Šešelju moglo suditi kao sudioniku u vlastitim djelima.

U svom podnesku je Tužiteljstvo napomenulo da je uglavnom uspjelo ostvariti suradnju Srbije tijekom istrage, "iako sa značajnim zakašnjenjima". Međutim, s obzirom na nedostatak Srbije u poštivanju ranijih naredbi Mehanizma, Tužiteljstvo je kazalo da ova država treba pokazati da može dovesti ovaj slučaj do suđenja i završiti ga na vrijeme, kako bi se predmet mogao ustupiti.

"Optuženi smatraju da predmet treba proslijediti Srbiji, da će se pojaviti pred nadležnim domaćim organima kada su pozvani, a da vođenje postupka u Srbiji jeste u interesu ekspeditivnosti, pravičnosti i efikasnosti", naveo je Daqun.

Nepoštivanje suda

Nakon razmatranja svih činjenica, sudac Daqun je odlučio kako je u interesu pravde i ekspeditivnosti da se slučaj proslijedi Srbiji.

Detektor je ranije pisao kako je Šešelj već osuđivan za nepoštivanje suda. Jedan postupak za nepoštivanje suda – protiv Šešeljevih stranačkih kolega Vjerice Radete i Petra Jojića – još uvijek je u tijeku. Oni su u listopadu 2012. optuženi da su utjecali na svjedoke na suđenju Šešelju tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili ne svjedoče.

Zajedno s Radetom i Jojićem bio je optužen i Jovo Ostojić, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog njegove smrti.

Predsjednik Mehanizma i glavni tužitelj već niz godina u izvještajima Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) skreću pažnju na nesuradnju Srbije zbog odbijanja da uhiti i izruči optužene u Haag.

Šešelj je u travnju 2018. osuđen zbog poticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini, te mu je izrečena kazna od deset godina zatvora.