SNSD
Srđan Mazalica: Ne priznajemo visokog predstavnika i bonske ovlasti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Srđan Mazalica, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS za N1 je pojasnio zašto je u parlamentarnu proceduru upućen zahtjev za održavanje posebne sjednice NSRS. Sama sjednica treba biti posvećena, kako stoji u zahtjevu, informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i utjecaj na položaj i prava Republike Srpske.
"U Dejtonskoj strukturi BiH imamo nekoliko nadležnosti koje su pobrojane, a 50 i više je preneseno na BiH. Neke sporazumom između entiteta, a većina nametanjem i donošenjem zakona. Prenos nadležnosti se može sporazumno prenositi, a to nije bilo rađeno sve ove godine. Mi kao Klub, iza kojeg su stali i drugi klubovi, pripremamo informaciju, a to će biti upravo o ovim stvarima. Tu će biti navedena argumentacija. Većina struktura BiH, na nivou državne zajednice BIH neustavna je i ne postoje ustavni osnovi za djelovanje visokog predstavnika i primjenu bonskih ovlaštenja", kazao je.
"NSRS će izići sa prijedlogom rješenja kako izići iz ove situacije. Republika Srpska je trpila zbog transformiranja strukture Dejtonske BiH. Centralizirana je u odnosu na izvornu strukturu. Neformiranje vlasti, gdje ima prenesenih nadležnosti, mi vidimo blokadu i vidimo gdje se ne uvažava politička volja RS. Volja birača u RS da legitimni izborni pobjednici sudjeluju u formiranju vlasti, da se formira Savjet ministara, a kao razlog se navodi uslov koji je izmišljen - a to je pitanje članstva u NATO-u", rekao je Mazalica.
Otete nadležnosti
"RS potražuje oko 60-70 miliona KM, mi znamo što bismo s njima radili. Ne možemo, jer FBiH koči isplatu tih sredstava. Umjesto da smo formirali Upravu za indirektno oporezivanje sa dva podračuna - to se ne bi događalo'', izjavio je Mazalica za N1.
"Formiranje VSTV-a, gdje bi borba protiv korupcije o kojoj svi pričaju trebala biti procesuirana u tužiteljskim krugovima, ona nije na sudovima. Imamo situaciju da RS ne može utjecati na izbor sudaca i tužitelja. Oni biraju sami sebe, to i odvjetnici mogu - a ne Parlament kako se to radi u drugim zemljama. Ima niz stvari. Tražit ćemo i donošenje Zakon o Ustavnom sudu BiH. On izlazi iz svojih ovlaštenja. On uzima i razmatra akte koje je donijela NSRS, iza kojih postoji meritoran Ustavni sud RS. Taj Ustavni sud BiH je praktično usko grlo za sve one stvari gdje se ne može osigurati većina. Oni sudjeluju u kreiranju zakonodavne strukture u BiH. Postoji niz stvari zbog kojih trpi RS i naše institucije", poručio je tijekom gostovanja u Danu uživo na N1.
Zastoj u EU integracijama
Mazalica je istaknuo kako u BiH postoji i zastoj u oblasti EU integracija - što u regiji ide ubrzano.
On je ocijenio kako se entiteti nisu složili oko brojnih nadležnosti, te da su određeni prenosi dogovoreni u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"BiH je sastavljena od dva entiteta, RS i FBiH. Samo organi RS mogu sudjelovati u davanju suglasnosti za prenos nadležnosti. To je bilo urađeno u nekoliko navrata. BiH nije jedna izborna jedinica, nijedan organ se ne bira iz jedne izborne jedinice. Ne možemo to tumačiti jer je neko dao suglasnost u PSBiH, jer je PSBiH izvedeni organ", rekao je.
Dejtonska struktura BiH
"Mi ne priznajemo visokog predstavnika i bonske ovlasti više od 10 godina. Nas visoki predstavnik ne brine. Djelujemo u okviru prava i Ustava", dodao je Mazalica.
"Ne može nametati zakone i odluke. PIC nije definiran Dejtonom, to je grupa veleposlanika koja se okuplja i koja je u jednoj rečenici rekla da pozdravljaju namjeru da visoki predstavnik donosi zakone, smjenjuje i proglašava odluke kada misli da je potrebno. To je izvedeno ovlaštenje", mišljenja je Mazalica.
Formiranje vlasti
"Pesimist sam da će se formirati Vijeće ministara u tijeku ovog mandata. Mislim da ne možemo prihvatiti bilo kakav vid usvajanja i slanja ANP-a, mi ne možemo prihvatiti uslovljavanja da se formira Vijeće ministara. To bi bio presedan", rekao je za N1 Mazalica.
On je kazao i to kako ima podatke i informacije da Bošnjaci u većini nisu za NATO.
"Bakir Izetbegović traži izlaznu strategiju. Godinu dana koči formiranje vlasti. SNSD jeste sudjelovala u donošenju odluka, isto kao i EU. Hrvatska je puno godina provela u procedurama i na kraju je referendumom tražila od građana da se izjasne jesu li za EU. Crna Gora nije postavila to pitanje građanima za NATO. Mislim da je to loše. To što smo mi nekad izrazili predjeljenje - ne znači da se nešto nije promijenilo", kazao je Mazalica.
"Ako Izetbegović misli da treba suglasnost RS za NATO - nije mi jasno što inzistira na slanju ANP-a", rekao je za N1.