Dan žalosti
Srebrenica obilježava 24. godišnjicu genocida
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas će biti obilježena 24. godišnjica genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, te klanjanja dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka 33 identificirane žrtve genocida počinjenog 11. srpnja 1995.
Preživjeli Srebreničani, obitelji žrtava, prijatelji, susjedi, te predstavnici vlasti, međunarodne zajednice i diplomatskog kora u Bosni i Hercegovini, odat će u Potočarima počast za 33 žrtve genocida.
Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Osman Cvrk, koji je u trenutku ubojstva imao svega 16 godina. Najstarija žrtva koja će ove godine naći smiraj je Šaha Cvrk, koja je imala 82 godine kada je ubijena. Ona je, ujedno, jedina žena koja će u Potočarima biti ukopana ove godine.
Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. srpnja 1995. u kojemu je ubijeno 8.372 bošnjačkih muškaraca i žena s područja enklave Srebrenice, u dobi od 13 do 77 godina, a ubili su ih vojnici Vojske Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica.
Srebreničku enklavu je 1993. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzele su je srpske snage 11. srpnja 1995.
Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubojstva bio je plaćenik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, koji je osuđen u studenome 1996. na pet godina zatvora. Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je bio oslobođen, a na temelju njegovog iskaza iz kolovoza 2001. osuđen je general Radislav Krstić.
Pad bošnjačke enklave Žepe, koju je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine proglasilo zaštićenom zonom, dogodio se 25. srpnja 1995. godine. Kao posljedica sukoba između srpskih snaga i Armije RBiH poginulo je oko 70 ljudi. Ranjeni civili evakuirani su u Sarajevo i Kladanj, a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe. Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik ARBiH Avdo Palić kojega su Srbi zarobili tijekom pregovora o uvjetima predaje žepačkog garnizona 27. srpnja 1995. u kampu UNPROFOR-a, te je kasnije ubijen.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Europski parlament i Ured visokog predstavnika za BiH, okarakterizirali su pokolj u Srebrenici kao genocid.[1][3][4]
Službena vlast Republike Srpske preuzela je odgovornost za počinjeni pokolj u Srebrenici 2003. Narodna skupština Republike Srbije osudila je pokolj 2010.[6] U siječnju 2007. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid.
Europski parlament je u siječnju 2009. proglasio 11. srpnja kao "Dan sjećanja na genocid u Srebrenici".
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6.610 žrtava genocida počinjenog 1995. Najstarija žrtva koja je ukopana u Potočarima je Šaha Izmirlić, koja je imala 94 godine kada je ubijena. Najmlađa žrtva je novorođenče, beba Fatima Muhić.
Za više od 1.000 nestalih Srebreničana još uvijek se traga.
Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003., kada je u tri faze ukopano skoro tisuću žrtava. Te 2003. ukopan je najveći broj žrtava, dok će 11. srpnja ove godine u Memorijalnom centru u Potočarima biti ukopan do sada najmanji broj – njih 33.
