Srebrenica podijelila Srbiju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rezolucija Velike Britanije o genocidu u Srebrenici, o kojoj bi 7. srpnja trebalo raspravljati Vijeće sigurnosti UN-a, potaknula je prijepore među zastupnicima u srbijanskom parlamentu, dok je nekadašnji predsjednik države Boris Tadić ocijenio da Srbija još ima vremena za diplomatsko djelovanje kojim bi se "popravio tekst" rezolucije.

"Srbija nije na vrijeme reagirala na pisanje rezolucije o Srebrenici koju predlaže Velika Britanija", rekao je u utorak za B92 Tadić sugerirajući kako "još nije sve izgubljeno" i da bi Srbija morala raditi na tome da poboljša predloženi tekst.

"Srbija nije reagirala kad je počelo pisanje rezolucije. Trebalo je ranije to učiniti kako bi sadržaj rezolucije bio pogodan i za naše interese, ali - vidjet ćemo kako će vlada Srbije dalje reagirati", rekao je Tadić, prenosi Hina.

Zloupotreba zločina

Zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Milovan Drecun britanski prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici ocijenio je kao "klasičan pokušaj zloporabe zločina u političke svrhe", a Zapadu zamjerio kako nema osjećaj da bi "samo osuda svih zločina" pridonijela pomirenju na Balkanu.

Ustvrdivši da se "ni poslije 20 godina ništa nije promijenilo", Drecun je rekao kako Washington, Bruxelles i London "ili nemaju dovoljan politički osjećaj ili nemaju potrebu da svojim kapacitetom i autoritetom zaista pridonesu pomirenju u BiH".

"Ili ćemo osuditi sve zločine i sve koji su sudjelovali u zločinima procesuirati i tako dovesti do pravog pomirenja ili ćemo u narednih 50 i 100 godina imati pokušaj zloporabe zločina. Ova rezolucija je klasičan pokušaj zloporabe jednog zločina u političke svrhe", rekao je Drecun, koji je i predsjednik parlamentarnog odbora za Kosovo.

Zastupnik oporbene Demokratske stranke (DS) Borko Stefanović ocijenio je da Srbija dva desetljeća poslije masakra u Srebrenici "mora osuditi taj zločin, ne čekajući pritiske iz inozemstva".

Pitanje normalnog civilizacijskog odnosa

"Važno je da premijer (Aleksandar Vučić) ima namjeru i želju, i da pokaže kako želi otići u Potočare. Prošlo je 20 godina i mi kao država se trebamo suočavati s tim ne zato što nas netko pritišće, već zbog nas samih. Ovo je pitanje normalnog civilizacijskog odnosa i Srbija tamo (na komemoraciji u Potočarima) treba biti", sugerirao je Stefanović.

Srbijanski mediji su u svibnju objavili da predsjednik Srbije Tomislav Nikolić neće nazočiti komemoraciji u Srebrenici, što on nije ni potvrdio niti zanijekao, dok je premijer Vučić najavio da će donijeti odluku o tome u interesu Srbije i da umjesto njega neće odlučivati nitko drugi.

''Išao ili ne u Srebrenicu, bit će to odluka Srbije, a ne odluka SAD-a, Velike Britanije, Ruske Federacije ili bilo koga drugog'', rekao je Vučić.

U srpskom državnom vrhu u četvrtak bi trebale početi konsultacije oko pozicije službenog Beograda u vezi s rezolucijom o Srebrenici, koju je u Vijeću sigurnosti UN-a predložila Velika Britanija, pišu beogradske Novosti.

Pred Srbijom su, prema tom beogradskom dnevniku, dvije mogućnosti. Prva je da se priključi zahtjevima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji će od ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova tražiti da Moskva stavi veto na usvajanje rezolucije.

Mogućnosti i ofenzva

Druga je da pokuša u izravnim razgovorima s Londonom ili preko neke od članica Vijeća sigurnosti, amandmanima izmijeni tekst dokumenta, koji je u mnogim dijelovima veoma nepovoljan za Srbiju, prenosi Tanjug pisanje Novosti.

Ove teške odluke naći će se pred srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem po povratku iz Norveške, a sljedećih dana Srbija će voditi žestoku diplomatsku ofenzivu na East Riveru, ali i u Beogradu, preko veleposlanika ključnih zemalja, kako bi pokušala objasniti svoje stavove.

Prema diplomatskim izvorima lista, Velika Britanija od stalnih članica Vijeća sigurnosti može računa kako će rezoluciju, čije se usvajanje planira 7. srpnja, podržati SAD i Francuska, a također ima i snažnu "glasačku mašinu" među deset nestalnih članica Vijeća sigurnosti.

Podršku Srbiji, s druge strane, mogla bi putem veta pružiti Rusija, dok se procjenjuje da će Kina, najvjerojatnije biti suzdržana.

Ruska rampa rezoluciji u Vijeću sigurnosti, po mnogim procjenama, povlači za sobom i određena očekivanja Moskve: da se Srbija ne priključi NATO, da ostane dosljedna odluci o neuvođenju sankcija Moskvi, da dozvoli nove ruske investicije i da, kao predsjedavajuća OESS-om, pruži pomoć Kremlju u rješavanju ukrajinske krize, pišu Novosti.