Stanje ljudskih prava u BiH: U fokusu obrazovanje, manjine, sloboda izražavanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava i demokracije u svijetu za 2023. godinu - izvještaju visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, navedeno je da je zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima i demokraciji uglavnom uspostavljen u BiH i da je generalno gledano, usklađen s relevantnim međunarodnim i europskim standardima.

U kolovozu je Parlamentarna skupština zakonom povjerila Instituciji ombudsmana za ljudska prava ulogu nacionalnog preventivnog mehanizama protiv torture i zlostavljanja. Rodni akcijski plan usvojen je u listopadu 2023. godine.

Korak unazad

Kako je navedeno u izvještaju, došlo je do nazadovanja u osiguravanju slobode izražavanja. U srpnju 2023. godine, u Kazneni zakon entiteta Republika Srpska ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utječe na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad. Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim utjecajem i u neizvjesnim financijskim uvjetima.

U rujnu 2023., Narodna skupština entiteta Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti; njegovo potpuno usvajanje bi, upozorava se, predstavljalo veliki korak unazad.

Potrebne značajne reforme

Vezano za slobodu okupljanja, postoje ograničenja na spontana okupljanja i uslijed troškova osiguranja, a sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u entitetu Republika Srpska, gdje je policija u ožujku 2023. godine zabranila LGBTI događaj. Povorke ponosa se održavaju redovno.

Nakon izbora održanih u listopadu 2022. godine, novo Vijeće ministara preuzelo je dužnost krajem siječnja. Državni proračun za godinu dana je usvojen u ožujku. Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnoj i entitetskoj razini uspostavljena su do svibnja. Zemlja mora hitno finalizirati ustavne i izborne reforme koje su na čekanju.

"Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost efikasno ostvarivati svoja politička prava te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci. Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminativno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevladavanje prakse 'dvije škole pod jednim krovom'. Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje s osobama lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, izazivaju i dalje zabrinutost", navedeno je u izvještaju.

Jačanje nediskriminacije i rodne ravnopravnosti

Kao dio procesa europskih integracija, Europska unija nastavlja pomno pratiti poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova.

Polovica od četrnaest ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u EU se odnosi na temeljna prava. Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, osigurava slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promovira okruženje pogodno za pomirenje.

Nakon preporuke Europske komisije te u njenim zaključcima iz prosinca 2023. godine, Europsko vijeće će otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kad se postigne neophodna razina usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Komisija je tijekom 2023. godine redovno održavala sastanke u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Podrška putem Instrumenata za pretpristupnu pomoć

Podrška EU putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) fokusira se na oblasti pravosuđa (6,4 milijuna eura), civilnog društva i medija. Podrška je nastavljena kroz Instrument za civilno društvo (Program 2021-2023) u iznosu od 7,8 milijuna eura, što je dovelo do 14 potpisanih projekata za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u oblastima zdravlja, socijalne uključenosti i socijalnog poduzetništva, životne sredine, mladih, kulture, lokalne ekonomije, ženskih prava, sloboda izražavanja, borbe protiv korupcije, integriteta izbora kao i resursni centar OCD.

Sredstva EU pomažu evidentiranju nestalih osoba (3 milijuna eura), kao i podršci i praćenju rada na predmetima ratnih zločina (5 milijuna eura). Nastavljena je podrška rodnoj ravnopravnosti (0,5 milijuna eura) u okviru Instrumenta za ravnopravnost spolova, uključujući izradu prvog Indeksa rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu i institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova. Sredstva za ispunjavanje pristupnih kriterija iz oblasti zaštite temeljnih prava su se nastavila pružati kroz EU4HumanRights (800.000 eura), koji projekat direktno podržava Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Agenciju za rodnu ravnopravnost i Instituciju ombudsmana za ljudska prava.

Tematski program za ljudska prava i demokraciju

Izgradnja kapaciteta vlada za uključivanje organizacija civilnog društva u procese donošenja odluka nastavljena je 2023. godine kroz novi Instrument za civilno društvo (944.750 eura). U okviru Tematskog programa za ljudska prava i demokraciju, pokrenuto je sedam projekata za podršku ženama žrtvama nasilja, zaštitu prava LGBTI osoba, zaštitu i promociju prava djeteta, promociju ljudskih prava kroz sport, podršku slobodi izražavanja, uključujući neovisne medije, dok je sredstvima za 2023. godinu podržano šest projekata u ukupnom iznosu od preko milijun eura za podršku i promociju implementacije Vodećih principa UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, podršku ženama i djevojčicama Romkinjama, jačanje pristupa informacijama i bavljenje pitanjem pomirenja i tranzicijske pravde.

Horizontal Facility

Horizontal Facility – fond EU i Vijeća Europe za Zapadni Balkan i Tursku Faza III financirala je projekte usmjerene na jačanje ljudskih prava, uključujući postupanje sa licima lišenim slobode, sprječavanje i borbu protiv trgovine ljudima, podršku ravnopravnoj, inkluzivnoj i tolerantnoj BiH, kvalitetu obrazovanja za sve i slobodu izražavanja i medija. U 2023. godini Fond je podržao četvrtu Povorku ponosa u Sarajevu koja je okupila oko 2.000 sudionika. Ovaj projekt je također pružio podršku Agenciji za ravnopravnost spolova u organizaciji koordinacijskog sastanka na temu implementacije prvog LGBTI akcijskog plana. Također, izrađeno je 'mapiranje odgovora na govor mržnje' i službeno usvojeno od strane Vijeća ministara u studenom 2023. godine.

Bosna i Hercegovina je nastavila dijalog i suradnju sa europskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijelima za praćenje (UN, OSCE, Vijeće Europe). Nije postignut značajan napredak u rješavanju većine od 204 prihvaćene preporuke iz Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) iz studenog 2019. godine. Bosna i Hercegovina još treba da odgovori na većinu od 79 preporuka i tri zahtjeva koje je u listopadu 2021. godine zaprimila od Odbora UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, navedeno je u izvještaju.