Stanovnici Međugorja i Bijakovića žele novu Općinu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbor građana Mjesnih zajednica Međugorja i Bijakovića, održan u nedjelju 15. studenog, poslao je snažnu poruku svojim mještanima i trenutnom političkom vodstvu Općine Čitluk i jednoglasno izglasao podršku Inicijativi o izdvajanju iz Općine Čitluk i formiranju vlastite Općine. Okupljene je na početku pozdravio i župnik fra Marinko Šakota, a predstavnici mjesnih zajednica su bili Dragan Vasilj, Mile Ostojić, Ivać Kozina i Maka Ivanković.

Prije svega treba napomenuti da su nazočni građani, njih preko 200, aktivno sudjelovali u raspravi, postavljajući pitanja, dajući komentare i konstruktivne prijedloge, te će neki od prijedloga sigurno biti uzeti u obzir za buduće projekte i aktivnosti mjesnih zajednica.

Kaznena prijava

Prva točka dnevnog reda bila je Izvješće o radu i aktivnostima MZ Međugorje i MZ Bijakovići. U ovoj točki uglavnom se vodila rasprava o financiranju i ulozi Općine i Javnog poduzeća Broting u projektima koji su se odradili ili se trebaju odraditi na području Međugorja i Bijakovića. Rečeno je kako bi u Brotingu morali imati svoje predstavnike koji bi bili neka vrsta kontrole i nadzora.

Predstavnici mjesnih zajednica podignuli su kaznenu prijavu protiv, sada već bivšeg, direktora Đine Medića. Javno je prozvan načelnik Ivo Jerkić i njegovi suradnici, za koje je kazano da su morali znati za nedopuštene i zakonski kažnjive radnje koje je radio gospodin Medić. Kaznena prijava je podignuta početkom 2015., a u međuvremenu je i proširena na suodgovorne. Prema određenim informacijama, od prošlog četvrtka je na mjesto Đine Medića došao gospodin Predrag Smoljan, za kojeg smatraju da je korektna i poštena osoba i koji je intenzivno sudjelovao u razgovorima koji su vođeni na relaciji MZ Međugorje / MZ Bijakovići i Općine Čitluk nastojeći konstruktivnim stavovima i prijedlozima biti protuteža lutanjima i promašajima u pregovorima ostatku općinskog vodstva.

Predsjednik MZ Međugorje, Dragan Vasilj objasnio je proceduru i tok novca koji je uprihodovan od prodaje vinjete.

Pljačka na vinjetama

„Novac od vinjete uplaćuje se na račun Brotinga. Vinjeta je bila naša zajednička ideja, i mi smo tu ideju uspjeli progurati. Po općinskoj Odluci je dvjema mjesnim zajednicama pripadalo 80% sredstava, a 20% sredstava JP Broting za pokrivanje troškova printanja vinjeta, plaća radnika itd. Na početku ove godine ta je Odluka izmijenjena i po njoj 25% sredstava pripada Brotingu, a 75% mjesnim zajednicama. Ja mogu slobodno reći da su oni ovdje skoro obrnuli te odnose, a to ne bi bilo moguće da direktor Brotinga nije imao svoje nalogodavce, koji su mu čuvali leđa. Mi smo od samog početka tražili da se osnuje povjerenstvo koje će kontrolirati prihod i trošenje sredstava, i to je uporno odbijano. Moram reći da ja osjećam najveću moralnu krivicu jer sam ja tvrdio, a to je Načelnik na jednom zajedničkom sastanku i rekao, da u naše novce nitko ne smije dirnuti.

Nikada nisam očekivao da će ti rukovodeći ljudi i političari krenuti u pljačku našeg novca. Već dvije godine intenzivno upozoravamo Načelnika, osobno sam bezbroj puta ukazivao na to, upozoravali smo Predsjednika Općinskog vijeća Marina Radišića, upozoravao sam predsjednike Klubova Ivana Krasića i ostale predsjednike, te uputili čak i dopis Vijeću, gdje smo upozorili da se vrše malverzacije našim novcem od vinjete“, kazao je Dragan Vasilj.

„Međutim to se i dalje nastavilo, posebno ove godine, kada smo uspjeli ishodovati od političkog vodstva Općine da se formira Povjerenstvo koje će kontrolirati prihod i potrošnju sredstava. Mene je na jednom sastanku pitao Predsjednik Općinskog vijeća: „Pa zar ti misliš da je vama ukradeno milijun maraka?“ I rekao sam da je samo ove godine do 1.7. skupljeno 270.000 maraka, imamo 4 najjača mjeseca, i ništa se nije radilo i gradilo, ni jedan projekt, a novaca nema. Broting je čak u debelom minusu.“ – tvdi predsjednim Mjesne zajednice Međugorje.

Istaknuo je kako su dobili tri financijska izvješća i, zanimljivo, ni jedno izvješće se ne slaže s drugima u mnogim stvarima. Pojavljuju se neki novi troškovi, prošlih troškova ima pa nema i slično.

Konačan uvjet od kojeg se neće odustajati je prepuštanje vinjete mjesnim zajednicama, i da one upravljaju i vinjetom i parkinzima u Međugorju. Novac bi se zaštitio na način da bi se kroz novoosnovanu Udrugu novac isplaćivao za radove i projekte koji budu izvođeni, a koja bez problema može osnovati i svoje poduzeće, dok bi Broting odrađivao samo stručni dio, odnosno raspisivanje Natječaja.

Krpljenje rupa

Kroz raspravu o postojanju, odnosno nepostojanju financijskog izvješta o radovima i aktivnostima mjesnih zajednica, objašnjeno je kako financijska izvješća ne mogu podnijeti ni Mjesna zajednica Međugorje, ni Mjesna zajednica Bijakovići, pošto su te dvije mjesne zajednice dobijale od JP Broting nerealne i krive račune i izvještaje, pa su mogle birati hoće li priložiti ta neistinita izvješća ili neće nikakva. Upravo zbog tih financijskih izvješća je i podignuta kaznena prijava. Dragan Vasilj je naveo par praktičnih primjera takvih „projekata“. U Izvješću o krpljenju rupa na cesti u Bijakovićima i Međugorju u zadnjih par godina prikazano je 230.000 maraka troškova za tu namjenu. U Izvješću o makadamskog parkingu u Sivrića, preko puta Majog, stoji da je utrošeno 27.000 maraka. Nasuta su dva-tri kamiona tamponske podloge i to mjesne zajednice nisu prihvatile kao nešto što trebaju svojim mještanima prikazati kao financijsko izvješće. Nakon podizanja kaznene prijave, slučaj je preuzelo Državno odvjetništvo i policija, i mjesne zajednice, odnosno predstavnici postaju svjedoci onoga što je laž i prevara.

U nastavku rasprave dotaknute su teme još jednog kružnog toka, uskih puteva, javnih WC-ova, ekološke takse i njene svrhe i primjene i slično. Dosadašnji rad i zalaganje ovih dviju mjesnih zajednica podržalo je preko 200 okupljenih mještaja.

Formiranje nove Općine

Druga točka dnevnog reda bila je Izdvajanje iz Općine Čitluk i formiranje vlastite Općine. Ta ideja je stara otprilike 10 godina, i u tim prvim vremenima nije provedena, zahvaljujući pucnjavama i čitavom popratnom folkloru. Ove mjesne zajednice čvrste su u svom stavu, ideja se razvija više od godinu dana, u međuvremenu je izložena i Načelniku Jerkiću, i više-manje svi uvjeti za formiranje nove Općine su ostvareni. Zakonske odredbe kažu da Općina mora imati minimalno 4000 ljudi i taj uvjet je ispunjen. Potrebno je odrediti granice nove Općine, potrebno je mišljenje pučanstva, koje će se izjasniti referendumom, ili izjašnjavanje Općinskog vijeća Čitluk da je suglasno s formiranjem nove Općine. Ako Općina bude suglasna, odnosno ako Inicijativa na referendumu prođe, slijedi izrada elaborata o ekonomskoj održivosti Općine, te ispunjavanje dodatnih uvjeta kao što je Dom zdravlja i onda ta Inicijativa ide u Parlament Federacije BiH, uvrštava se na Dnevni red i izglasava.

U Raspravi o izdvajanju spomenuti su uspješni primjeri novoformiranih Općina u BiH, Dobretići, Ravno i Doboj-istok, a zanimljiva je činjenica da predstavnici tih Općina u prvom redu ističu pozitivan ekonomski i gospodarski rast nakon izdvajanja iz bivših Općina. Ako je kod ovih novoformiranih Općina toliko očito, možemo samo slutiti što bi tek bilo s Međugorjem i Bijakovićima.

Na kraju rasprave okupljeni Zbor građana, njih preko 200, jednoglasno je podržao Inicijativu o izdvajanju iz Općine Čitluk i formiranje vlastite Općine. Međugorčani i Bijakovčani još su jednom pokazali zajedništvo i složnost, opet skupa sjeli i poslali snažnu poruku svojim mještanima i općinskim vlastima, prenosi Citluk.net.