Zauzimanje javnih površina
Stanovnici Opina su dobili prvu bitku: Inspektori izlaze na Bišće polje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nezadovoljstvo mještana mostarskog naselja Opine, koje je kulminiralo slučajem premlaćivanja Mehe Volodera, nastavlja se i dalje.
Mještani Opina od nadležnih zahtjevaju konkretne aktivnosti, pa su u skladu s tim krajem prošlog tjedna održani sastanci kako bi se konkretizirali sljedeći potezi, piše Dnevni list.
Nelegalno zauzete površine
Građani, naime, tvrde kako su izloženi fizičkom, pa čak i seksualnom zlostavljanju od strane nedomicilnih Roma koji se nalaze na području ovog naselja, mahom u devastiranim i nelegalnim objektima i improviziranim stambenim površinama.
Na sastanku koji je održan u petak poslijepodne u Centru za kulturu Mostar, na inicijativu Udruženja građana Opine i koordinacije nevladinih organizacija i udruženja sa šireg područja Grada Mostara, najavljeno je kako će već organi vlasti s područja Grada Mostara poduzeti mjere kako bi se sankcionirali pripadnici romske populacije, koji u južnoj zoni Grada Mostara borave potpuno nelegalno, zauzimajući javne i tuđe privatne površine, a stigli su iz drugih dijelova BiH, te susjednih zemalja.
Istovremeno, inspekcija Grada Mostar je od jučer krenula u akciju na Bišću polju, a što točno namjeravaju učiniti pojasnio je šef Inspekcijske službe Grada Mostara Hilmo Đidalija. “Inspekcija radi pripremne radnje vezano za zauzimanje javnih površina.
Svaki inspektor zna koji je njegov dio gdje će raditi i provoditi postupak i utvrđivati da li postoji odobrenje za zauzimanje javne površine ili ne. Ukoliko ne postoji takvo odobrenje onda će nalagati uklanjanje takvih objekata.
Ja sam sa načelnikom odjela u obilasku kod Velmosa i od Avijatičarskog mosta uz Neretvu prema Južnom logoru, snimamo teren da napravimo plan organizacije i rasporeda naših inspektora”, rekao je za Radio Gradska mreža Hilmo Đidelija.
Rješenja ‘padaju’ pod pritiscima?
Inspektori će, kako kaže Đidelija, otprilike za deset dana utvrditi činjenično stanje i donijeti odgovarajuća rješenja.
“Međutim, poučen ranijim iskustvom naša rješenja su uglavnom padala na drugostupanjskim organima. U to vrijeme su se uključivala raznorazna udruženja za zaštitu manjina, OSCE i ostali, pa pretpostavljam da je izvršen pritisak na drugostupanjske organe, pa su rješenja uglavnom padala i vraćana na ponovni postupak”, dodao je Đidelija.
„Znači, mi kad dovedemo postupak do kraja odnosno čim budemo imali pravosnažna i izvršna rješenje mi ćemo ići na izvršenja“, zaključio je Đidelija.
