Stereotipi i diskriminacija - možete ih primijetiti tijekom praćenja sjednica Gradskog vijeća

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Tu smo da se borimo protiv stereotipa, možete ih primijetiti tijekom praćenja sjednica Gradskog vijeća i načina na koji se obraća ženama'', rekla je Adela Gosto, gradska vijećnica predsjednica komisije za ravnoptavnost spolova pri Gradskom vijeću Grada Mostara, na okruglom stolu koji se danas održao u OKC Abrašević u sklopu 16 dana aktivizma.

Gosto je rekla kako je cilj današnjeg sastanka zapravo upoznati se što je Gender akcijski plan jer ljudi na našim prostorima nemaju predodžbu što je to i zašto je važno.

Pročitajte još

Mostarske vijećnice u zajedničkoj borbi - bez politike, stranke i nacionalnosti

Strateški dokument

''To je strateški dokument koji pruža jednaka prava i prilike muškarcima i ženama na svim poljima gdje je moguće - obrazovanje, sport, kultura uposlenost. To su sve osnovni ciljevi. Ono što ljudi brkaju su prava i borba. To je zapravo pronalaženje disbalansa gdje ga ima i pronalaženje jaza između muškaraca i žena u onim poljima, hoćemo da povećamo ondje gdje ima manja zastupljenost muškaraca i žena'', rekao je.

Gender akcijski plan je planiran za period od 2023. do 2027. godine, a jedan od strateških ciljeva je edukacija prije svega gradske uprave vjećnika i onih koji će ga provoditi, a koji će unutar gradske uprave praviti balans da bi pokazali drugima kako se radi.

Gosto smatra da se zadnjih 40 do 50 godina stanje zaista promijenilo, a pravo glasa žene su dobile '45 godine, kaže kako je sretna zbog ovog plana, te da ne bi htjela da se u budućnosti, žene i muškarci susreću s ovim s čim ''smo se mi susretali''.

Lejla Hodović iz Gender Centra Vlade FBiH, kaže kako su žene u BiH manje zastupljene u odnosu na muškarce u svim segmentima društva, najvažnije na tržištu rada a onda u političkom i društvenom životu.

Diskriminacija u vlastitoj kući

''Razloga za takve uzroke je puno jer je žena diskriminirana u vlastitoj kući. Pitanje ravnopravnosti spolova nije samo pitanje ljudskih prava nego i ekonomskih prosperiteta države. Imamo najmanje žena kao aktivnih sudionika na tržištu rada; u kontekstu Europe je poražavajuća a posebno ako uzmemo u neku analizu vidim da su kod nas žene koje više završavaju fakultete a manje su zastupljene na tržištu rada i to je nepravedno.
Ravnopravnost podrazumijeva i odgovornost do disfunkcionalnosti obitelji između odnosa među ljudima što uzrokuje nasilje u obitelji, ali i pandemiju femicida koja se u BiH može i tako definirati'', rekla je Hodović.

U zadnje dvije godine godine u BiH je bilo 14 femicida, dok je u ovoj godini 10 ubijenih žena.

''To je poražavajuća i alarmantna činjenica, sa stanjem svijesti u kojem se nalazimo. Ne samo u kontekstu te žene i muškarca, nego se prije svega odnosi na tu djecu koja ostaju bez roditelja i na staranje državi. Da bismo promijenili svijest društva i smanjili nasilje u obitelji i doveli femicid do minimuma'', rekla je Hodović koja smatra da mora postojati sinergija između državnih razina.

Pročitajte još

Mostarske vijećnice: Nismo ravnopravne

Ubojstvo žene svako 15 dana

''Treba napraviti hodogram zakona na kojima moramo raditi i u kontekstu federalnih i županijskih institucija, općinskih nivoa vlasti koji pružaju servise građanima. Suradnja s nevladinim sektorom što je i danas događaj kada obilježavamo 16 dana aktivizma i borbe protiv nasilja nad ženama, vjerujemo da će doprinijeti puno posebno preko vas medija'', kaže Hodović, dodajući da bez senzacionalnog izvještavanja s korektnim i adekvatnim podacima je nešto što će omogućiti da se nasilje prijavljuje, kažnjava, i da dođemo do tog nekog manjeg broja ubijenih žena u BiH.

''Svjedoci smo sada da se gotovo svakih 15 dana događa ubojstvo, Moramo se udružiti zajedno raditi i osvijestiti se unutar vlastitih domova da zaslužujemo život bez nasilja u jednoj funkcionalnoj i prosperitetnoj obitelji'', rekla je Hodović.