Federacija
Što donosi novi zakon o hraniteljstvu u FBiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U sklopu reforme socijalne zaštite u Federaciji BiH, Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o hraniteljstvu.
Postojeće stanje u oblasti hraniteljstva u FBiH karakterizira neharmoniziran, nepotpun i nedovoljno osnažen sustav socijalnog zbrinjavanja najranjivijih kategorija stanovništva, djece i odraslih bez obiteljskog staranja, koji nije usklađen s međunarodnim standardima i potrebama hranjenika. Ovo ukazuje na neophodnost harmoniziranja i usklađivanja pravnog okvira i prakse s međunarodnim standardima, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Zakon definira hraniteljstvo kao oblik zaštite izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi, osiguravaju smještaj i zaštita u hraniteljskoj obitelji koju čine hranitelj, njegov bračni ili izvanbračni partner i drugi srodnici s kojima hranitelj živi u zajedničkom domaćinstvu.
Hranitelj je predstavnik hraniteljske obitelji ili samac koji ima sklopljen hraniteljski ugovor i pruža usluge zaštite hranjeniku, a potencijalni hranitelj je osoba za koju je utvrđeno da ispunjava uvjete za bavljenje hraniteljstvom i nema sklopljen hraniteljski ugovor.
Hranjenik je dijete, mlađa punoljetna osoba do završetka redovnog školovanja i najduže godinu dana nakon završetka redovnog školovanja ako se ne može zaposliti, a najduže do 26. godine života, te odrasla osoba koja je ostvarilo pravo na usluge zaštite izvan vlastite obitelji.
Prijedlog zakona o hraniteljstvu utvrđuje dvije vrste naknada. Hraniteljsku naknadu po hranjeniku u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 15 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se naknada uvećava za 15 posto za svakog narednog hranjenika, odnosno hraniteljsku naknadu po hranjeniku u specijaliziranom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se ona uvećava za 20 posto za svakog idućeg hranjenika.
Definirana je i naknada za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunata mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, odnosno naknadu za izdržavanje hranjenika u specijaliziranom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 50 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu.
Hraniteljstvo se obavlja na osnovu ugovora o međusobnim pravima i obvezama koji sklapaju centar za socijalni rad i potencijalni hranitelj.
Hranjenik ostvaruje osnovnu i specifičnu zaštitu i pomoć u hraniteljskoj obitelji koja je njemu poticajno i pozitivno obiteljsko okruženje, a smještajem u hraniteljsku obitelj on postaje njezin ravnopravni član. Hranjenik se upućuje na smještaj u hraniteljsku obitelj u njegovoj lokalnoj zajednici radi održivosti obiteljskih i drugih socijalnih veza i očuvanja postignute razine njegove socijalne uključenosti, osim ako to nije u njegovom interesu ili na tom području nema hraniteljske obitelji.
U odnosu na potrebe hranjenika, hraniteljstvo može biti tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno.
Osoba koja želi biti hranitelj mora biti državljanin Bosne i Hercegovine, punoljetna, imati prebivalište u FBiH, poslovnu i zdravstvenu sposobnost, te najmanje srednjoškolsko obrazovanje. Uz to, mora dokazati da članovi hraniteljske obitelji nemaju neizmirenih poreskih obaveza. Treba imati kompetencije za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, prema stručnoj procjeni centra, kao i stambene i materijalne uslove, stoji u priopćenju.