Što donosi ta agenda?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Reformska agenda, dokument kojim su bh. vlasti predvidjele mjere za fiskalnu konsolidaciju, poticanje gospdoarske aktivnosti i privlačenje stranih investicija, na pragu je usvajanja.

Kako prenosi Al Jazeeram, danas bi ju trebala usvojiti Vlada Federacije BiH nakon što su to uradili Vlada RS-a i Vijeće ministara.

Reformska agenda prvenstveno predstavlja opredjeljenje bh. vlasti za nastavak financijskog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Europskom komisijom - aranžmana koji je nedavno prekinut, nakon što je MMF odbio uplatiti tranšu kredita jer entitetske vlade nisu ispoštovale uvjete zaduživanja.

''Zbog toga je došla u pitanje održivost proračuna oba entiteta, a vlade upućene na skuplje i nepovoljnije zaduživanje kod komercijalnih banaka'', navodi Al Jazeera i dodaje kako bi novi dokument trebao ponovno pobuditi interes najvećih svjetskih kreditora.

Agenda sadrži mjere komplementarne prijedlozima koje ove financijske institucije bh. vlastima upućuju posljednjih godina. Tako reformska agenda, između ostalog, podrazumijeva reformu socijalnih davanja i Zakona o radu, koji je zagrijao atmosferu u Federaciji pred usvajanje u Parlamentu. Revizija, prenosi televizija, neće biti pošteđeni ni mirovinski fondovi.

Mjere predviđaju uštede u javnom sektoru, putem smanjenja broja zaposlenih i plaća u administraciji. Također, privatizaciju, likvidaciju loših dijelova i restrukturiranje javnih poduzeća, pri čemu će posebna pažnja biti posvećena željeznicama u Federaciji i rudnicima u oba entiteta.

''Iako se izrijekom ne spominje privatizacija elektroprivreda u oba entiteta, i one su javna poduzeća. Posebna stavka je izrada plana za djelimičnu privatizaciju telekoma u Federaciji. Mjere podrazumijevaju i izradu boljih zakona i praksi za zaštitu investitora te provođenje novog zakona o carinskoj politici, kojim bi trebale biti olakšane trgovinske procedure'', navodi Al Jazeeera i dodaje kako se u agendi naglašava važnost borbe protiv stranačkog funkcioniranja javnog sektora i korupcije te potreba za efikasnijim radom poreznih uprava radi smanjenja sive ekonomije.