Što je nama Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Europska unija je pozvala BiH da nastavi angažman i zadrži trenutni pozitivan zamah u razvoju, u suradnji s EU-om, početnog okvirnog plana za reforme s naglaskom na pitanjima koji su od neposrednog interesa za građane'', priopćeno je nakon što je Vijeće Europske unije usvojilo je danas odluku o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom.

Očekuje se da će Sporazum će stupiti na snagu 1. lipnja 2015. godine, službeno je priopćeno iz Vijeća.

Kako je navedeno, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja okvir odnosa između Europske unije i BiH. Sporazum postupno uspostavlja područje slobodne trgovine između EU i zemlje potpisnice.

Najvažniji događaj za BiH

Sporazum također identificira zajedničke političke i ekonomske ciljeve i potiče regionalnu suradnju. U kontekstu pristupanja Europskoj uniji, sporazum služi kao temelj za provedbu procesa pridruživanja.

''Ova odluka će omogućiti BiH da krene naprijed u svojim odnosima s EU i dati poticaj za nastavak socio-ekonomskih, pravosudnih i drugih potrebnih reformi za integraciju u EU'', navedeno je u priopćenju.

Opći cilj je omogućiti BiH da se pripremi za buduće članstvo u EU, a ovaj početni okvirni plan treba sadržavati ključne reforme u područjima ekonomije, vladavine prava i dobrog upravljanja, te bi se trebao baviti pitanjima funkcionalnosti, uključujući i učinkoviti koordinacijski mehanizam po pitanjima EU integracije.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak ocijenio je danas da je aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju najvažniji događaj za BiH od njezinih integracija u EU.

''Od današnjeg dana odnosi BiH i EU su na najvišoj razini od početka te suradnje i zato je ovaj dan najznačajniji za BiH od početka njezinih integracija u Europu'', kazao je Crnadak na pres-konferenciji u Banja Luci.

Bh diplomacija u snažnoj „ofanzivi“

''BiH od danas ima status pridruženog člana i potencijalnog kandidata, ali to ne znači da pred nama nije veliki posao'', naglasio je Crnadak te dodao kako su svi u BiH zaslužili da žive bolje te najavljuje da je to dodatni poticaj da bh. vlast uradi nešto bolje za svoje građane.

Naglasio je da će usvajanje mehanizma koordinacije biti jedan od prvih testova za nove vlasti te se nada da će svi zajedno konstruktivno pristupiti rješenju tog pitanja, koje je na korak do dogovora.

Crnadak je da nikada ranije jedna zemlja s ovog područja Europe nije privukla toliko pažnje u Europi, koliko je BiH imala jučer u Luksemburgu na neformalnom radnom doručku „Prijatelji Bosne i Hercegovine“, čiji je domaćin bila prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić.

''Imali smo otvorenu podršku BiH da se reforme u BiH provode u okvirima Ustava, uz puno uvažavanje svih, RS, Federacije BiH te uz uvažavanje nadležnosti koje pripadaju državi BiH'', rekao je Crnadak.

Istaknuo je da nakon jučerašnjeg dana, a poslije usvajanja europske inicijative, bh. diplomacija u snažnoj „ofanzivi“, jer je cilj da se stvara što snažnija podrška za reforme u BiH.

Najznačajnije obveze

Glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH Marina Kavaz-Siručić rekla je pak kako će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju donijeti novi kvalitetu u odnosima BiH i EU i dodatno potvrditi opredjeljenje BiH za ispunjenje kriterija za članstvo.

Najznačajnije obveze, koje već ima u procesu poput slobodnog kretanja robe i usklađivanja zakonodavstva, BiH će nastaviti provoditi. Međutim, navodi Kavaz-Siručić, stupanjem na snagu Sporazuma počinju teći i rokovi za realizaciju pojedinih novih obveza, koje nisu bile obuhvaćene Privremenim sporazumom.

Po riječima Kavaz-Siručić, Sporazum će imati političke, institucionalne i ekonomske implikacije. Neke od njih su: Bosni i Hercegovini će biti potvrđen status pridružene članice i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU, odnosi EU i BiH se podižu na višu razinu jer obveze koje proističu iz političkog dijaloga i regionalne suradnje postaju dio ugovornog odnosa, BiH i EU će uspostaviti formalni politički dijalog u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Na njemu će se razmatrati važna pitanja koja se pojave u okviru ovog sporazuma i sva ostala bilateralna i međunarodna pitanja od obostranog interesa.

Također, bit će uspostavljen i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Struktura koja je služila za praćenje primjene Privremenog sporazuma bit će adaptirana za potrebe praćenja SAA.

Kavaz-Siručić navodi i da će BiH postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo s propisima EU u oblasti uvjeta rada, naročito zdravlja i sigurnosti na radu te jednakih mogućnosti.

BiH će poduzeti potrebne mjere kako bi postupno postigla usuglašenost s tehničkim propisima EU i europskim postupcima standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti. To će, između ostalog značiti povećanje sigurnosti proizvoda na tržištu BiH.

''Primjena odredbi Sporazuma dovodi do povećanja zaštite potrošača, zaštite osobnih podataka, tržišne konkurentnosti. Poduzeća iz BiH moći će sudjelovati u postupcima nabavki na tržištu EU. Poduzeća iz BiH će moći se poslovno nastaniti na području EU pod ne manje povoljnim uvjetima kao i poduzeća iz članica EU'', kazala je Kavaz-Siručić.

Također, BiH će od stupanja na snagu SAA biti u obvezi da u roku od dvije godine sklopi sporazume o regionalnoj suradnji s državama koje također imaju SAA.

Ogroman broj zakona

Član Zajedničke komisije za europske integracije Parlamentrarne skupštine BiH Halid Genjac je u razgovoru za Fenu, nakon vijesti da je odblokiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kazao da prije svega, u Sporazumu stoji da će se postojeći zakoni i buduće zakonodavstvo BiH usklađivati i uskladiti s pravnom stečevinom EU u razdoblju koji teče od dana primjene Sporazuma pa najviše do šest godina.

''To praktično znači ogroman broj zakona koji se moraju uskladiti s europskom obvezujućom regulativom, zakonima i obvezujućim direktivama. U bh. prilikama to znači veliki broj zakona na raznim razinama, od županija, entiteta, države'', kazao je Genjac i dodao kako Bruxelles traži jednu adresu za jedan stav iz BiH.

''Stupanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pod donekle izmijenjenim i olakšanim uslovima rekao bih, je pružena ruka iz Bruxellesa i ona je zaista šansa BiH. Hoćemo li je iskoristiti zavisi, prije svega, od toga hoće li neki donositelji političkih odluka promijeniti politički diskurs. Odnosno, hoće li s deklarativne podrške europskom integriranju preći na istinsku predanost europskom integriranju BiH i upornom traganju rješenja koja zadovoljavaju i Bruxelles i naš ustavni aranžman, umjesto dosadašnje prakse kad god se naišlo na problem, problem je ostavljan u ladicu. Tako su naše ladice pune neriješenih problema, a, nažalost, nitko se dosad zbog toga nije puno sekirao'', kazao je Genjac.