Što kada strah od gladi postane jači od straha od Covid-19?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Teška epidemiološka situacija je i u Srednjebosanskom kantonu. Teško je zaposlenim u zdravstvenom ali i realnom sektoru. Mnogo je otkaza, mnogo nezadovoljstva zato što zaposleni na budžetu ne snose jednako teret krize.

Prema broju oboljelih, najteže je stanje od početka pandemije. Zbog globalne krize, tisuće je, sada već bivših radnika, kojima je kovid uzrokovao gubitak radnog mjesta. Strahuju, ne samo od Kovida, nego i od gladi, prenosi Federalna.

Krizu su mnogi direktno osjetili na svojoj koži, gubitkom radnog mjesta ili zatvaranjem djelatnosti. Pored tekstilne i sektora kože i obuće, na području Srednjobosanskog kantona najugroženiji su ugostitelji, ali i mali obrtnici.

„Za vrijeme ove korone i pandemije, morali smo radnju zatvorit, jer sjediti i čekati mušteriju, nije nam bilo baš. Nemamo prodaje, evo ovako nešto na sajmovima borimo se“, kazala nam je Edina Konjić, obrtnica.

„Prije 60 godina smo počeli, nikad gore vrijeme nije došlo. Nikad manji promet, stvarno je katastrofa. U suštini, ako još jednom dođe do tih mjera i toga, prinuđeni ćemo biti da privremeno zatvorimo ovu našu radnju“, rekao je Džemil Hasani, ugostitelj.

Koliko je radnika ostalo bez posla, najbolje govori podatak Kantonalne službe za zapošljavanje, prema kome je samo u segmentu novčane naknade za nezaposlenost, bilo šest tisuća korisnika više u odnosu na prethodnu godinu, što je povećanje za 50 posto. Financijska sredstva su po tom osnovu, uvećana za 4 milijuna maraka.

„Tako da smo novčanu naknadu za nezaposlene osobama po osnovu prestanka radnog odnosa isplatili 9 milijuna i 200 tisuća maraka, u odnosu na planiranih 5 milijuna i 100“, precizira Željko Lončar, direktor Zavoda za zapošljavanje SBK.

Najnovije mjere ne idu u prilog gospodarstvenicima, koji se nisu oporavili ni od ranijih ograničenja. Podršku će prema obećanjima dobiti, ali sudeći po prethodnim iskustvima, to neće mnogo pomoći. Jer osim redovnih tranši, kantonalnim Budžetom, čija je prihodovna strana manja za 39 milijuna maraka, nisu predviđene posebne stavke za pomoć gospodarstvu.

„Ukoliko dođe do zabrane nekih aktivnosti mi ćemo pomoći te aktivnosti i te djelatnosti, a sve ostalo se Boga mi mora boriti kao i Vlada, nema nigdje na tasu“, smatra Tahir Lendo, premijer SBK.

Dok mali gospodarstvenici žive u neizvjesnosti hoće li imati posla narednih mjeseci ili će i preostale radnike upućivati na biro za zapošljavanje, takvih briga nemaju u javnim institucijama.

„Nije predviđeno rezanje plaća još uvijek u javnom sektoru, nijedan nivo to nije rezao, naši budžeti su još uvijek održivi“, kazao je Tahir Lendo, premijer SBK.

Međutim, oni koji nemaju sreće da plaću primaju iz budžeta, koji bi da žive od vlastitog rada, na budućnost ne gledaju nimalo optimistično. Jer njima je i Covid 19 i glad zbog gubitka posla, gotovo pa isto, prenosi federalna.ba.