Što nakon aplikacije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je u ponedjeljak predao zahtjev za članstvo svoje zemlje u EU, izjavio je kako već za nekoliko mjeseci očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije, a da sljedeće godine BiH dobije kandidatski status, piše Hina.

"Vjerujem da ćemo u sljedećih par mjeseci dobiti pozitivno mišljenja Bruxellesa i s pravom planirati sljedeće godine naš kandidatski status", rekao je Čović nakon predaje zahtjeva za članstvo nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu.

Nema povratka natrag

No, Hina navodi kako su to vrlo ambiciozni planovi ako se uzme u obzir da je Hrvatska od podnošenja zahtjeva na mišljenje (avis) Europske komisije čekala punih 14 mjeseci, a kandidatski status je dobila 16 mjeseci nakon toga i to u okolnostima kada je raspoloženje u Europskoj uniji prema proširenju bilo daleko povoljnije nego danas.

Kao sljedeći korak BiH u eurotlantskim integracijama Čović očekuje da će u lipnju BiH dobiti poziv NATO-a za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP).

"Danas sam siguran da nema povratka natrag, BiH mora stići svoje susjede na europskom putu. Uvjeren sam da će sljedeći korak biti već u lipnju kada se očekuje poziv za aktiviranje MAP-a za NATO, što će poslati još jednu dodatnu poruku", rekao je Čović.

Predaja zahtjeva za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji povijesni je trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ocjena je koju u ponedjeljak donosi većina medija, iako je, navodi Hina, u onima čije je sjedište u Republici Srpskoj pristup bio znatno suzdržaniji nego kod onih iz Federacije BiH.

Naslovi u novinama

"Hoćemo europsku BiH", poruka je s naslovnice "Dnevnog avaza", koji ističe kako će 15. veljače ostati dan za pamćenje svima onima koji žele bolju budućnost za BiH.

"Oslobođenje" na naslovnici također ističe kako je predaja zahtjeva povijesni dan za BiH citirajući Čovićevu ocjenu kako je budućnost BiH u rukama njenih građana te kako se sada ne smije stati nego valja nastaviti još odlučnijim tempom.

Banjalučke "Nezavisne novine" u nešto skromnijem naslovu na prvoj stranici zapravo postavljaju pitanje jesu li doista otklonjene sve zapreke za nastavak približavanja Uniji, a "Glas srpske" ističe kako nakon predaje zahtjeva tek predstoji najteži posao.

Javni radio-televizijski servis BHRT izravno je prenosio ceremoniju iz Bruxellesa na kojoj je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović predao zahtjev nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu.

Ishoditi ustupke

Osman Topčagić, jedan od ključnih bosanskohercegovačkih diplomata zaduženih za pregovore s EU, komentirajući ovaj događaj istaknuo je kako BiH čeka ozbiljan posao kako bi zahtjev uopće bio razmatran idućih mjeseci, a riječ je o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma da bi se on počeo primjenjivati i na Hrvatsku.

"Teško je očekivati da to bude brzo završeno", kazao je Topčagić ističući kako je riječ o potrebi za bitnim promjenama u trgovinskom režimu s Unijom odnosno uklanjanju svih protekcionističkih mjera, s čime valja pomiri potrebe BiH u zaštiti svoga tržišta.

Pregovarački tim iz Bruxellesa zbog toga dolazi u Sarajevo u utorak, no riječ je tek o početku procesa koji će potrajati.

Topčagić je potvrdio kako je cilj BiH ishoditi ustupke od Europske komisije na kojima bi se osigurala zaštita domaće prehrambene i poljoprivredne proizvodnje.

Izrazio je nadu kako će Hrvatska pritom poštovati ranije izraženo stajalište kako svoju poziciju u EU neće koristiti da bi pritiscima na druge države regije sama dobila ustupke.

Dva preduvjeta

Prilagodba privremenog trgovinskog sporazuma jedan je od dva preduvjeta nužna da bi EU uopće razmatrala zahtjev iz Sarajeva za odobravanje kandidatskog statusa.
Drugi preduvjet je uspostava mehanizma koordinacije odnosa s Unijom, koji bi trebao osigurati da BiH, sa svojom iznimno kompliciranom unutarnjom strukturom, s Bruxellesom pregovara "jednim glasom".

Taj je mehanizam Vijeće ministara BiH usvojilo 26. siječnja, no odluka je odmah naišla na osporavanja iz Republike Srpske, čije vlasti tvrde kako je to doneseno bez njihova znanja i suglasnosti te odbijaju sudjelovati u provedbi takvog dogovora.

Šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako bez mehanizma koordinacije koji će doista funkcionirati nema ni daljnjih koraka BiH k europskim integracijama.

Za oporbene stranke u BiH problemi oko usvajanja mehanizma koordinacije predstavljaju dokaz da je predaja zahtjeva za odobravanje kandidatskog statusa u ovom trenutku problematična i da ima isključivo političku, a ne stvarnu težinu temeljenu na realnom napretku u zemlji, navodi Hina.

Jedini odbijali trgovinu

Vezano uz približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, sljedeći koraci koje mora napraviti su prilagodba SSP-a kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u i novi izborni zakon koji bi trebao riješiti pitanje provedbe Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Bosna i Hercegovina je ostala jedina zemlja koja je dugo odbijala prihvatiti načelo tradicionalne trgovine koje se primjenjuje kod promjena trgovinskih sporazuma. BiH je naime potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u vrijeme kada Hrvatska nije bila članica EU-a i kada su obje bile u Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA).

Budući da je SSP asimitričan sporazum u korist zemlje potpisnice, to jest, EU ukida odmah carine na uvoz iz zemlje s kojom potpisuje taj sporazum, dok se s druge strane za robu koja ide u suprotnom smjeru carine ukidaju postupno, Hrvatska promjenom svoga statusa, ulaskom u EU dolazi u nepovoljan položaj jer se za njezinu robu uvode carine u trgovini sa zemljama s kojima je do tada trgovala bez ikakvih carina. Stoga je uvedeno načelo tradicionalne trgovine kako nova članica ne bi u prvo vrijeme došla u nepovoljan položaj. BiH je, navodi Hina, tek nedavno pristala pregovarati na temelju toga načela.

Nizozemska blokada

Na upit da komentira spekulacije da nizozemsko predsjedništvo neće proslijediti zahtjev za članstvo dok se ne dovrši prilagodba SSP-u, Čović je rekao da to neće biti povezano.
"Mislim da to neće biti povezano, to nam je potvrdio i nizozemski ministar vanjskih poslova", rekao je Čović, dodajući da se već sutra u Sarajevu sastaju pregovorački timovi Europske komisije i BiH koji pregovaraju o tom pitanju.

Rekao je da su ostala samo dva sporna pitanja, trgovina mlijekom i mliječnim proizvodima i mesom i mesnim prerađevinama te izrazio uvjerenje da će se pregovori brzo završiti.
"Mi smo konačno razumjeli da nismo mi ti koji postavljamo uvjete EU-u, nego obrnuto", rekao je Čović.

Što se tiče izbornog zakondavstva, Čović je rekao kako očekuje da se to dovrši u sljedećih mjesec dana. Podsjetio je da se to pitanje dugo pokušavalo riješiti uz pomoć međunarodne zajednici ali bez uspjeha, a sada kaže da je uvjeren da će predstavnici političkih stranaka to riješiti.