CIN
Što posjeduju i koliko zarađuju članovi Vijeća ministara i njihovi zamjenici
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je svoju bazu ''Imovina političara'' dopunio novim podacima o novim dužnosnicima Vijeća ministara.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je bila gradonačelnica Sarajeva, a potom koordinatorica za reformu javne uprave pri Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Imala je mjesečne prihode od oko 3.800 KM. Članica je Stranke demokratske akcije (SDA) od 1992. godine.
Ministar sigurnosti Dragan Mektić, član Srpske demokratske stranke (SDS), bio je zamjenik ministra sigurnosti BiH od 2003. do 2006. godine. Nakon toga je postao direktor državne Službe za poslove sa strancima, s mjesečnim primanjima od 4.000 KM.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša je od 2003. godine profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru gdje je mjesečno primao 1.150 KM. Član je Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH od 2001. godine, piše CIN.
Bivši ministar komunikacija i prometa BiH Slavko Matanović je vlasnik firme „My Software“ d.o.o. u Brčkom, a prije imenovanja je prijavio mjesečnu plaću od 500 KM. Član je Demokratske fronte (DF).
Zamjenik ministra financija i trezora BiH Mirsad Žuga je prije imenovanja radio u Goraždu kao voditelj poslovnice "Moja banka" d.d. Sarajevo s prosječnim mjesečnim prihodima od oko 1.700 KM. Član je stranke SDA.
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić je do imenovanja radio dva posla, zarađujući mjesečno oko 6.900 KM. Bio je direktor sarajevske tvrtke "Talgo BH" d.o.o. te glavni tajnik Sveučilišta "Hercegovina" čiji je većinski suvlasnik njegov otac Milenko. Član je HDZ-a BiH od 2003. godine.
Zamjenik ministra civilnih poslova BiH Đorđe Milićević je bio financijski direktor "Vitinke" a.d. Kozluk, s primanjima od 2.300 KM. U izjavi je naveo da ne posjeduje ni nekretnine ni vozila. Član je stranke Narodni demokratski pokret (NDP) od 2013. godine.
Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić je i dalje zaposlen na Pravnom fakultetu u Zenici. U izjavi je napisao da je primao 340 KM mjesečno iz Parlamenta Federacije BiH. Nije u stranci.
Zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Predrag Jović je prije imenovanja bio načelnik Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Grada Bijeljine. Imao je mjesečna primanja od skoro 3.100 KM.
Zamjenik ministra obrane BiH Boris Jerinić je prije dolaska u Vijeće ministara BiH bio zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske s plaćom od 2.500 KM. Član je Srpske demokratske stranke (SDS) od 2004. godine.
Zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Saša Dalipagić je radio kao inspektor za ceste u Ministarstvu prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije s mjesečnom plaćom od oko 1.000 KM. Nije član nijedne stranke.
CIN donosi podatke o nekretninama, vozilima i tvrtkama, te o vrsti i izvoru prihoda koje svi kandidati za ministre i zamjenike u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (BiH) moraju proslijediti Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na provjeru.
Službenici SIPA-e prvo te podatke uspoređuju s podacima svojih službenih evidencija ili traže podatke od drugih nadležnih institucija. Od kandidata koji ne popune sve rubrike, SIPA telefonskim putem traži podatke koji nedostaju i naknadno ih provjerava.
Ova obaveza je propisana Zakonom o Vijeću ministara BiH, a nepopunjavanje pojedinih rubrika u izjavi se može smatrati kaznenim djelom za koje je Zakon propisao novčanu kaznu ili zatvor do tri godine.
Izjave su samo dio jedinstvene baze podataka o imovini 180 političara iz BiH. Novinari CIN-a ovu bazu redovno dopunjavaju novim informacijama kako bi građanima dali što potpunije podatke o imovini i financijskim interesima političara te njihovom radu. Osim tih podataka u bazi se nalaze i oni o sudskim postupcima te lične i profesionalne biografije.
Podaci pokazuju da su mnogi političari nakon samo nekoliko godina političke karijere postali vlasnici skupih nekretnina i visokih bankovnih računa.
Iako bi podaci o imovini političara trebali biti javni i lako dostupni građanima, to u BiH već godinama nije slučaj. Središnje izborno povjerenstvo BiH je 2012. godine povuklo sa svoje internetske stranice imovinske kartone političara, nakon što je Državni sud presudio da njihova objava krši Zakon o zaštiti osobnih podataka BiH.
Novinari CIN-a su tada prepisali sve podatke iz kartona, zatamnili potpise i adrese političara u svim imovinskim kartonima i objavili ih.
CIN je u svojoj bazi podataka objavio profile s podacima o: predsjedavajućem Vijeća ministara Denisu Zvizdiću, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirku Šaroviću, ministru vanjskih poslova Igoru Crnadku, ministru financija i trezora Vjekoslavu Bevandi, ministru civilnih poslova Adilu Osmanoviću, ministrici obrane Marini Pendeš te zamjenicima ministara: Mati Franjičeviću, Miji Krešiću i bivšem zamjeniku Emiru Suljagiću.
Donosimo podatke o nekretninama, vozilima i firmama te o vrsti i izvoru prihoda koje svi kandidati za ministre i zamjenike u Vijeu ministara moraju proslijediti SIPA-i na provjeru.
Posted by Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) on Friday, April 8, 2016
