Federalni parlament
Što predstavnici drugih stranaka s hrvatskim predznakom misle o Zakonu o Južnoj interkonekciji
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nedavni poziv veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michaela Murphyja Parlamenta FBiH da hitno usvoji Zakon o Južnoj interkonekciji BiH-Hrvatska doveo je do toga da je najavljeno da će se prijedlog tog zakona već danas naći pred izaslaniciam Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.
Za sada u javnosti nema konkretnog teksta zakona o kojem bi izaslanici danas trebali raspravljati, ali iz izjava Dragana Miokovića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zaključuje se da je riječ o zakonu koji je već 'u proceduri', ali dopunjenim s amandmanima Naše stranke, za koje je kazao da su 'rezultat rada i širokih konzultacija s domaćim i međunarodnim ekspertima, ali i kolegama iz pozicije i opozicije'.
Ovaj zakon čije usvajanje bi trebalo otvoriti put realizaciji gradnje plinovoda koji bi BiH doveo u situaciju da ima alternativni izvor opskrbe i da se oslobodi ovisnosti od isključivo ruskog plina, sporan je za HDZ BiH prvenstveno zbog toga što nije udovoljeno Dragan Čoviću da projekt ne realizira poduzeće BH Gas, nego da se formira novo poduzeće sa sjedištem u Mostaru koje bi rukovodilo s ovim projektom.
Čović taj uvjet postavlja kao 'zaštitom nacionalnog interesa Hrvata' u BiH, a Raport je razgovarao s predstavnicima drugih stranaka u Parlamentu FBiH iz reda hrvatskog naroda, kako bismo uoči današnje sjednice čuli i njihov stav, kako o projektu Južne interkonekcije BiH-Hrvatska, tako i o zakonu koji će se naći i pred njima u Parlamentu FBiH.
Tokić: HDZ1990 neće ništa opstruirati
Stipe Tokić, šef Kluba HDZ-a 1990 (koji čini vlast s Trojkom i HDZ-om) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH kaže da Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji jeste prioritetni energetski zakon za BiH, da sam projekt ima podršku HDZ-a 1990, ali da je mnogo stvari o kojima se mora voditi računa.
Pročitajte još
"Mi u HDZ-u 1990 općenito smatramo da je projekt Južne interkonekcije vrlo važan za BiH i nikako ga ne namjeravamo opstruirati, pogotovo ne iz osobnih ili uskostranačkih interesa... Međutim, postoje različiti pogledi na realizaciju tog projekta, pogotovo kada je u pitanju zakon koji će regulirati tu oblast. Mi smo još uvijek u fazi konzultacija u vezi s tim zakonom koje su intenzivirane. Ono što sada možemo reći je to da treba voditi računa o područjima kuda prolazi ta plinska interkonekcija, da struktura stanovništva kroz koju plinovod prolazi bude zastupljena u odlukama i mi nećemo bjanko opstruirati bilo što, ali smo za to da se razgovara, odnosno razgovarati se već trebalo", kaže Tokić.
Komentirajući zahtjev HDZ-a BiH da se formira novo poduzeće koje će realizirati projekt Južne interkonekcije i da se BH gas isključi iz tog projekta, Tokić kaže da bez obzira na ishod glasanja o Zakonu o Južnoj interkonekciji da je stav HDZ-a 1990 taj da u strukturama poduzeća BH gas mora biti više kadrova iz reda hrvatskog naroda.
"Mi već neko vrijeme ukazujemo na to da se nacionalna struktura unutar BH Gasa mora popraviti. Trenutačno ona ide na štetu Hrvata i to se treba promijeniti. Što se tiče prijedloga HDZ-a BiH o novom poduzeću i taj njihov prijedlog je legitimne prirode, ali smatram da je Vlada FBiH trebala uložiti puno više energije u temu plinske interkonekcije kako bi bilo usvojeno ono rješenje oko kojeg postoji najveći stupanj suglasnosti", kaže Tokić.
Raguž: Neozbiljan pristup zakonu
Slaven Raguž, poslanikizaslanik kaže da je nije još uvijek dobio nikakav materijal u vezi s najavljenim prijedlogom Zakona o Južnoj interkonekciji za sutrašnju sjednicu, te da je to samo jedan od razloga zbog čega on pristup rješavanja ovom problemu smatra neozbiljnim.
"Niti smo dobili prijedlog dopune dnevnog reda, a ni amandmane. Ne znamo ni o čijem se prijedlogu zakona radi. Jedini zakon o južnoj interkonekciji za koji znamo da je u proceduri je onaj od SDA. Ako ćemo sutra razgovarati o tom zakonu po meni je to porazno za vladajuću većinu, jer ga nije uputila Valda FBIH, nego SDA, kao oporbena snaga", kaže Raguž.
Raguž kaže da u principu podržava projekt Južne interkonekcije i da smatra da se BiH treba osloboditi zavisnosti od ruskog plina. No, istovremeno kaže da je protivnik načina na koji SAD nameću, prema njegovim riječima svoj interes kroz ovaj projekt.
"Postavlja se pitanje jesmo li mi ping-pong loptica između Rusije i SAD", kaže Raguž aludirajući na sastanak američkog ambasadora s federalnim zastupnicima, te reakcije Ambasade Rusije nakon tog sastanka.
S druge strane, Raguž kaže da se on protivi Zakonu o južnoj interkonekciji ako će on oduzeti nadležnosti u toj oblasti nižim nivoima vlasti.
"Mora se zadovoljiti aspekt BiH kao države tri konstitutivna naroda i u zakonu ne smiju biti derogirani niže razine vlasti od općina, preko kantona, do entiteta kao što se predlagalo ranije. Jer, ako se derogiraju niže razine vlasti to je protuustavno", kaže Raguž.
I dok Raguž smatra da se s jedne strane 'derogiranje nižih nivoa vlasti' u projektu Južne interkonekcije vrši iz političkih razloga za što proziva političke stranke sa sjedištem u Sarajevu, Dragana Čovića optužuje da niže nivoe vlasti u ovom projektu koristi iz drugih razloga.
"Oligarhije okupljene oko Dragana Čovića su namirisale neke svoje tajkunske interese, prodajući to javnosti kao borbu za jedinice lokalne samouprave i hrvatske nacionalne interese, a raid se isključivo o borbi za lične interese ljudi okupljenih oko Dragana Čovića", kaže Raguž, dodajući da kompanija BH Gas treba u potpunosti rekonstruirati i u njoj uspostaviti nacionalni balans koji će držati i Hrvati.
Tadić: Naći kompromisno rješenje, prvenstveno s Hrvatskom
Ivo Tadić, izaslanik HDS-a u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta pred kojim bi se, ako prođe Zastupnički dom, uskoro također trebao naći Zakon o južnoj interkonekciji, kaže da još nema dovoljno informacija o zakonu koji je posljednjih dana u fokusu i međunarodne zajednice i domaćih političara i javnosti.
No, Tadić smatra da se prvo trebalo voditi računa o tome da BiH i Hrvatska koje projekt Južne interkonekcije planiraju zajednički, o ovom pitanju postignu punu suglasnost.
"Iako još uvijek o tom zakonu nemam dovoljno informacija, smatram da se prije svega trebalo voditi računa o dogovoru i kompromisu. Međutim, vidim da to zasad baš ne ide u smjeru u kojem je trebalo. Ovo govorim iz razloga, jer se ovdje radi o BiH i o Hrvatskoj i u tom dijelu je prvenstveno trebalo postići kompromis i dogovor sa svih strana da ne bi poslije došlo do problema", kaže Tadić.
I Tadić je stava da ako će poduzeće BH Gas biti nosilac projekta Južne interkonekcije u BiH, onda se treba uspostaviti nacionalni balans u njegovim strukturama.
"Za sada se primjedbe iznose na račun toga da je BH Gas jednonacionalan i u pravcu promjena toga moraju se naći rješenja i postići kompromis i kad su u pitanju direktor, zamjenici i upravni odbor u toj kompaniji. Ali, sve detalje ćemo tek znati kada budemo upoznati u potpunosti s onim što se predlaže da se usvoji. Ja sam stava da treba otvoriti raspravu i naći kompromise", zaključuje Tadić.
