Treba zaštititi prijavitelje korupcije u FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veleposlanik Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Matthew Field istaknuo je da Federacija Bosne i Hercegovine treba donijeti zakon o zaštiti prijavitelja korupcije. 

''Borba protiv korupocije je ključna odgovornost svake vlade. Nakon usvajanja na državnoj razini i Republici Srpskoj, Federacija BiH je jedina preostala razina na kojoj nije usvojen ovakav zakon. To šalje negativnu poruku javnosti i svima koji bi željeli reagirati kad za to postoji potreba. Siguran sam da je Parlament FBiH spreman da se protiv korupcije bori svim raspoloživim sredstvima. Usvajanje zakona bi bilo jako oružje u toj borbi i postizanju boljih rezultata'', kazao je britanski veleposlanik novinarima uoči konferencije koja je održana o temi "Potreba zakonskog okvira zaštite prijavilaca korpcije u Federaciji BiH". 

Zakon te vrste, koji je u Federaciji BiH u proceduri više od godinu, ispunjava najbolje međunarodne standarde i prakse, naglašava veleposlanik Field i dodaje da se raduje njegovom donošenju.  

Korupcija voli tajnovitost

Naglašavajući da korupcija voli tajnovitost a mrzi transparentnost, Field očekuje da će Federalni parlament odnosno izabrani dužnosnici podržati tu legislativu koja će štititi osobe koje se odvaže prijaviti koruptivna djela i pojave i time izraziti opredjeljenje da korupciji „ovdje više nema mjesta“. 

Sudionica konferencija Alma Kratina, članica Federalnog parlamenta, kazala je novinarima da je nedopustivo što je Federacija BiH jedini nivo u strukturi Bosne i Hercegovine koji nema usvojen zakon o zaštiti prijavitelja korupcije i što je Nacrt tog zakona, nakon podrške u prošlom mandatu Zastupničkog doma, u međuvremenu "zastao negdje u bespućima Doma naroda". 

Kratina predsjedava parlamentarnim antokuruptivnim klubom, formiranim u prošlom mandatu Parlamenta, te najavljuje uključivanje zastupnika u to tijelo i u aktualnom sazivu. 

''Pokušat ćemo i na taj način lobirati da se ovo zakonsko rješenje, ali i druga koja treba donijeti u ovoj oblasti, provedu na pravi način. Samo zajedničkom snagom zakonodavne, izvršne vlasti, sudstva i nevladinog sektora, možemo učiniti da nivo svjesnosti društva o korupciji bude podignut na potrebni nivo'', kazala je Kratina novinarima. 

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protv korupcije Hasim Šabotić, također sudionik  konferencije, podsjetio je u izjavi novinarima da je državni zakon iz ove oblasti stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine. Od tada do danas, Agencija na čijem je Šabotić čelu primila je ukupno 22 zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja korupcije te udovoljila podnositeljima osam zahtjeva, a 14 odbila „upravo iz suštinskih razloga jer se ovaj zakon nije odnosio na osobe koje su tražile takav status". 

Agencija je definirana kao nadležno tijelo za provedbu Zakona, kao i Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, dodao je Šabotić. 

Repubika Srpska je 2017. usvojila Zakon koji je drugačiji od državnog, Disktrikt Brčko 2018., a jedino FBiH nema zakon o zaštiti prijavitelja korupcije. 

Šabotićeva poruka zakonodavnim i izvršnim tijelima FBiH je da usvoje zakon što prije jer svi međunarodni dokumenti koji govore o borbi protiv korupcije ukazuju upravo na potrebu zaokruživanja zakonskog okvira o dodjeli statusa zaštićenog prijavitelja. 

Otkrivanje na osnovu prijava

Predsjednik Antikorupcijskog tima Vlade FBiH Sead Lisak ističe da je zakon o zaštiti prijavitelja korupcije možda najznačajniji za antikoruptivnu borbu jer, prema podacima, 90 posto slučajeva korupcije u javnom sektoru se otkrije na osnovu prijava, kao i 40 posto slučajeva u privatnom sektoru. 

''To samo po sebi dokazuje koliko Federacija trenutno ispašta što nema riješen zakonski okvir. Podsjećam da je korupcija najčešće prikrivena, 'u četiri oka'. To ukazuje na tešku dokazivost nedjela i na to koliko su značajni potencijalni prijavitelji korupcije. Zato je važno osigurati institucionalnu zaštitu za takve osobe'', Lisakove su riječi. 

U Federaciji BiH, podsjeća on, još od 2012. godine se vode aktivnosti na uspostavi takvog zakonskog okvira. 2013. je bila i javna rasprava o nacrtu takvog zakona, a Vlada FBiH je potom, u ožujku 2018., utvrdila prednacrt koji je Zastupnički dom odobrio u lipnju te godine i od tada je proces zastao.  

Sead Lisak je apelirao da je neophodno što brže usvajanje zakona na faderalnom nivou te upozorio na određene aktivnosti na nivou kantona koje se, kako je kazao, tiču usvajanja zakona i na tim nivoima, što bi dovelo do rascjepkanosti sistema. 

Konferencija 'Potreba zakonskog okvira zaštite prijavilaca korupcije u Federaciji Bosne i Hercegovine' održana je u organizaciji Antikorupcionog tima Vlade FBiH i Projekta „Jačanje javnog integriteta u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj“, koji financira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. 

Poseban fokus je bio na razmjeni iskustava i zakonskih rješenja u vezi sa zaštitom prijavitelja korupcije onih nivoa vlasti u BiH koji imaju već usvojene zakone ove vrste, kao i na potrebi što bržeg usvajanja zakonskog rješenja na razini Federacije BiH.