Što Rusija želi od naše regije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ekonomski i politički utjecaj Rusije u regiji, koji se često naziva Zapadnim Balkanom, predmet je brojnih medijskih i državničkih istupa, kao i procjena u dotičnim zemljama i na razini EU.

Strah od antieuropskih namjera Rusije na području zemalja jugoistočne Europe, još neintegriranih u Europsku uniju, neosnovan je, zaključuje se u analizi istraživačke organizacije "Trust mozgova" (Think tank) iz Sarajeva o ruskoj ekonomskoj politici prema regiji Balkana, prenosi radio Deutsche Welle.

Ekonomski i politički utjecaj Rusije u regiji, koji se često naziva Zapadnim Balkanom, predmet je brojnih medijskih i državničkih istupa, kao i procjena u dotičnim zemljama i na razini EU.

Obično se tom pretpostavljenom utjecaju pripisuje dalekosežni značaj i strategijska pozadina, navodi se u studiji pod nazivom "Ekonomske prilike u Rusiji i moguće posljedice po Zapadni Balkan (s fokusom na Bosnu i Hercegovinu)", koju je uradila nezavisna Vanjskopolitička inicijativa BH iz Sarajeva, a uz podršku njemačke fondacije Fridrih Ebert.

Zapadnjačke interpretacije već uobičajeno pripisuju ruskoj vlasti namjeru korištenja zapadnobalkanskih zemalja, prvenstveno onih koje (još) nisu članice EU, kao "trojanskog konja" za širenje utjecaja na ostatak kontinenta.

Ipak, komparativna analiza ekonomskih ulaganja i kretanja na relaciji između Rusije i navedenih država pokazuje da je riječ o ishitrenim i umnogome neosnovanim opisima postojećih odnosa, ocjenjuje se u dokumentu.

Marko Radovanović, član ove organizacije, ocijenio je za Deutsche Welle da Ruska Federacija takav povećani utjecaj ostvaruje jedino u Srbiji.

"Preko otkupljene Naftne industrije Srbije (NIS), ruski Gazprom neizravno i izravno kontrolira oko četvrtinu prihoda proračuna Srbije", kaže Radovanović.

U Republici Srpskoj, ne postoji takav utjecaj, tvrdi ovaj istraživač, i dodaje da je tu riječ o sporadičnim privatno-poduzetničkim poduhvatima s rafinerijama nafte. I, mada se radi o tradicionalno profitabilnim sektorima, Rusi tu posluju s gubitkom i više novca izvlače iz proračuna nego što mu doprinose, prenosi Tanjug.

''Još lošiji poslovni rezultati na snazi su u Crnoj Gori, pa u skladu s tim zasad ne može biti govora o većim šansama da se ekonomska međuzavisnost prevede u iole osjetniju političku moć", kaže Radovanović.

Prema njegovoj ocjeni, Rusija u regiji nema namjeru zaustaviti procese pridruživanja Europskoj uniji, a ono što bi joj svakako koristilo jeste etabliranje većeg političkog utjecaja radi ostvarivanja većeg utjecaja u okviru EU.

Zaključno, analitičari ove organizacije stavljaju naglasak na činjenicu da se odnos Rusije prema Zapadnom Balkanu razlikuje od onog prema Ukrajini, Gruziji i baltičkim zemljama.

To, kako ocjenjuju, za regiju koja uključuje države nastale iz nekadašnje Jugoslavije, može značiti dobru priliku zbog mogućnosti paralelne uspješne suradnje s Rusijom i s Europskom unijom. Istovremeno, to može značiti i opasnost ako se preko te regije budu "lomila koplja" zbog neprincipijelnog odmjeravanja dvaju suprotstavljenih strana.

Kako navodi Deutsche Welle, utoliko zanimljivije ostaju otvorene dileme na kraju analize, gdje se ističe da dok je Rusija zaokupljena ekonomskom krizom i konfliktom u Ukrajini, EU nastoji konsolidirati svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu.

Pitanje je koliko efikasno to čini i, najzad, zašto to čini. Ako je to samo zbog toga da bi spriječila ruski ili neki drugi neeuropski utjecaj, onda je ta politika jednako pogrešna kao i svaka druga koja za cilj ima geostrateško nadmudrivanje, zaključuje se u analizi koju prenosi Deutsche Welle.