Što to mlade tjera iz BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Konferencija "Zemlja za mlade? - Istraživanje budućnosti BiH", održana je u petak povodom završetka USAID-ovog projekta "MEASURE-BiH".

Na konferenciji su prikazani rezultati istraživanja u oblastima korupcije, zapošljavanja, pokretanja biznisa, položaja mladih žena u bh. društvu i tržištu rada, a sve je objedinjeno u naučne radove predstavljene tijekom konferencije.

Konferenciju je otvorila direktorica Misije USAID-a u BiH Nancy J. Eslick, koja je istaknula da su korupcija, politička podobnost i loše poslovno okruženje doveli do svojevrsne besperspektivnosti, što je rezultiralo odlaskom mladih ljudi u potrazi za boljim mogućnostima za život. 

''Jedan od najvećih problema s kojima se BiH trenutno suočava je pitanje odlaska mladih ljudi. Napredak zabilježen prije 24 godine je izblijedio. Korupcija, politička podobnost i loše poslovno okruženje smanjuju mogućnosti za mlade. Kako možemo zaustaviti ove negativne trendove je jedna od tema današnje konferencije. Cilj je potaći ljude da se uključe u ove razgovore, kako bi mladi razmislili o svojoj budućnosti, potražili rješenja i ostali u BiH'', izjavila je Eslick. 

Konferencija je podijeljena u tri panel diskusije. Prva diskusija je bila usmjerena na korupciju, nisku kvalitetu javnih usluga i odlazak mladih iz BiH, druga na tržište rada i mogućnosti zapošljavanja mladih, a treća na opredijeljenost i prilike za poduzetništvo mladih u BiH. 

"MEASURE-BiH" je projekt Američke agencija za međunarodni razvoj (USAID), koji je u proteklih pet godina radio na izgradnji kapaciteta USAID-a za monitoring i evaluaciju, odnosno procjenu utjecaja njegovih razvojnih projekata. 

Neki od rezultata "MEASURE-BiH" istraživanja naglašavaju da unaprjeđenje javnih usluga, prije svega obrazovanja i borba protiv korupcije treba da budu najviši prioriteti vlasti da mladi ne bi odlazili iz zemlje. 

Istraživanje ukazuje da su ključni uvjeti za ostanak mladih suzbijanje nepotizma pri zapošljavanju, povećanje kvaliteta obrazovanja, s tim da sveučilišno obrazovanje povećava šansu mladih da nađu zaposlenje osam puta.

Unaprjeđenje obrazovnog sustava poboljšat će prilike mladih u BiH da rade u zanimanjima po svom izboru. Poticanje srednjeg i visokog obrazovanja za žene smanjilo bi rodne razlike na tržištu rada i povećalo radnu snagu u BiH.

Također, ukoliko im obrazovanje pruži odgovarajuće vještine i znanja, mladi će imati veću želju da se oprobaju kao poduzetnici. Trenutna medijska slika o poduzetnicima u značajnoj mjeri odvraća mlade od osnivanja vlastite firme.