Stručnjaci upozorili na zloupotrebu tehnologije za organizirani kriminal

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Organizirane kriminalne grupe sve više (zlo)upotrebljavaju tehnologiju za planiranje zločina, prodaju oružja i narkotika, te pranje novca.

Usprkos zakonskim i resursnim nedostacima, pravosuđe je napredovalo u procesuiranju ovih kaznenih djela, i uskoro se očekuju prve presude u predmetima gdje su korišteni dokazi iz Sky ECC i ANOM kriptiranih aplikacija, zaključeno je na zatvaranju osmog Pravosudnog foruma za BiH u Sarajevu.

Darko Soldat, tužitelj Županijskog tužiteljstva Županije Sarajevo, upozorio je da domaće pravosuđe ne smije odgađati upotrebu dokaza koji su pribavljeni putem kriptiranih komunikacijskih aplikacija. Brojni primjeri sudske prakse mogu se pronaći diljem Europe, pa i u regiji.

Ocjenjivanje dokaza prikupljenih putem umjetne inteligencije

"Nakon što je više europskih država, među kojima su Nizozemska, Belgija, Austrija, Italija i Hrvatska, donijele pravosnažne presude kojima su prihvaćeni kao zakoniti svi dokazi iz kriptiranih komunikacija, koje su potvrdile princip međudržavnog povjerenja u ocjeni zakonitosti dokaza, prve pravosnažne presude u BiH očekuju se tijekom iduće godine", kazao je tužitelj Soldat.

Soldat je ukazao na to da će naredni izazov biti da sudovi prihvate elektronske dokaze, koje su druge države dobrovoljno ustupile BiH, kao zakonite, što je jedna od mogućnosti koju predviđa Konvencija o visokotehnološkom kriminalu.

"U bliskoj budućnosti, većina dokaza će od strane drugih država biti dobrovoljno objelodanjena istražnim organima u BiH, te je potrebno da sudovi veoma brzo odluče da prihvate i ovakve dokaze kao zakonito pribavljene. Također, uskoro će domaći sudovi ocjenjivati dokaze prikupljene putem umjetne inteligencije, što će značajno promijeniti stvarnost kaznenog suđenja u BiH", dodao je.

Definirati jasne ciljeve

Mirjana Lazarova Trajkovska, bivša sutkinja Europskog suda za ljudska prava i sutkinja Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije, objasnila je da je pitanje zakonitosti digitalnih dokaza, posebno kada su ti dokazi nastali na teritoriji jedne države, a posljedice i kriminalne aktivnosti se dešavaju u državi koja vodi postupak, od ključne važnosti za pravično suđenje.

"Europski sud za ljudska prava ima bogatu sudsku praksu koja razrađuje standarde i principe za ove procesne aspekte. Na primjer, u predmetu Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Sud je ukazao na važnost javnog interesa naspram privatnog prava, kada se radi o dokazima koji su pribavljeni korištenjem komunikacije preko novih tehnologija. Kako bi postupak vodio ka pravičnom suđenju, neophodno je da zakon jasno definira ciljeve, te da svaki upad u pravo na privatnost ili drugo pravo mora biti nužan i opravdan u demokratskom društvu", istaknula je Lazarova Trajkovska.

Korištenje umjetne inteligencije za kriminalne aktivnosti

Sutkinja Lazarova Trajkovska također je upozorila na to da nove tehnologije i razvoj društva donose nove oblike kriminala na koje pravosuđe mora biti spremno.

"Umjetna inteligencija se koristi ne samo za dobro, već i za kriminalne aktivnosti. Preko interneta se šire lažne vijesti koje mogu izazvati nasilje, mržnju, te financijske gubitke za pojedince ili pravna lica. Novac stečen putem ovih oblika kriminala često se koristi za nove kriminalne aktivnosti. Zbog toga, cyber kriminal obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući financijski kriminal, kompjuterske prevare, cyber nasilje i falsifikate", objasnila je sutkinja Lazarova Trajkovska.

Povećanje seksualnih iznuda

Uslijed popularnosti i rasprostranjenosti umjetne inteligencije, u BiH se javlja sve više prijava za zloupotrebu ovih alata.

"Razvoj alata umjetne inteligencije deepnude, koji su svima javno dostupni na internetu, a koji kreiraju lažne seksualno eksplicitne fotografije ili video sadržaje, doveo je do velikog povećanja ucjena, odnosno seksualnih iznuda, ili narušavanja ugleda žrtava. Fotografije koje imamo na našim društvenim mrežama je vrlo lako preuzeti i obraditi deepnude alatima, koji za nekoliko minuta kreiraju krajnje realistične fotografije s prikazom djelomično ili potpuno obnažene osobe", upozorio je Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak za informacijsko-komunikacijsku oblast.

"Obzirom na to da spomenuti alati svakim danom postaju sve sofisticiraniji, samo dokazivanje da se radi o lažnoj fotografiji je vrlo kompleksno i izazovno. U vremenu pred nama očekujem značajan porast prijava ovakvih slučajeva, a za njihovo dokazivanje biće neophodno korištenje drugih alata koji su također bazirani na umjetnoj inteligenciji", zaključio je.

Pravosudni forum za BiH organizirali su Ustavni sud BiH i AIRE centar — Program za Zapadni Balkan, u saradnji s Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem BiH, te uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Više informacija dostupno je na službenoj stranici AIRE centra.