Suđenje Cikotiću: Postupanje SIPA-e nakon prijava za višak i manjak naoružanja u vojarnama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na suđenju Selmi Cikotiću, bivšem ministru obrane BiH, za zloupotrebu položaja kojom je državni proračun oštećen za oko 9,7 milijuna konvertibilnih maraka, svjedokinja Optužbe je kazala kako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), nakon zaprimljene anonimne prijave, izvršila provjere te sačinila izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Svjedokinja Jelena Kovačević je ispričala kako je SIPA, u kojoj je zaposlena od 2007., zaprimila dvije anonimne prijave 2012. godine koje su se odnosile na višak i manjak naoružanja u kasarnama BiH, nakon čega je otvoren predmet.

Dva ugovora

Pojasnila je da je s kolegama vršila provjere i prikupljanje dokumentacije koja se odnosila na prodaju viškova Ministarstva odbrane BiH. Dodala je da su dokumentaciju prikupljali i od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje je izdavalo dozvole za izvoz naoružanja, te od Uprave za neizravno oporezivanje.

Kako je kazala, nakon prikupljanja dokumentacije utvrđeno je da je Federalno ministarstvo obrane tijekom 2003. i 2004. godine s pravnim licem ''Scout'' zaključilo dva ugovora koji su se odnosili na prodaju municije i naoružanja.

Dodala je da je tijekom 2008. godine Ministarstvo obrane BiH, na čelu s tadašnjim ministrom Cikotićem, zaključilo anekse na osnovne ugovore, u kojim nije bilo bitnih promjena, ali da su u septembru 2010. potpisana četiri nova aneksa na osnovne ugovore u kojima je dolazilo do povećavanja količine municije i naoružanja.

''Aneksima je navedeno da vrijednost ostaje ista, a također mislim da nigdje nije pisalo zašto se mijenja količina naoružanja'', navela je Kovačević, dodavši da nije bilo jasno zašto je došlo do promjena, da nigdje nije bilo obrazloženo te da nisu pronašli niti dokumentaciju da je Predsjedništvo BiH dalo suglasnost na anekse, koje je potpisao Cikotić.

Manja količina metaka

Kovačević je posvjedočila da su analizirane izvozne dozvole te da je bila jedna dozvola iz siječnja 2010. koja se odnosila na izvoz municije. Dodala je da je osnovnim ugovorom sa ''Scoutom'' bila značajno manja količina metaka.

Nakon što je analizirana kompletna dokumentacija, sačinjen je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, koji je dostavljen Tužiteljstvu BiH, rekla je Kovačević, koja je dodala da su prilikom zaključivanja četiri aneksa na osnovne ugovore mijenjane količine bez suglasnosti Predsjedništva BiH i bez obrazloženja.

Na upit Obrane, Kovačević je potvrdila da su u augustu 2013. izdali mišljenje o počinjenom krivičnom djelu. Kazala je da joj nije poznato da je proces uništavanja naoružanja trajao tokom 2004., 2005. i 2006. godine, da se nisu bavili pitanjem šta je uništeno u entitetskim ministarstvima te da nije došla do podatka da je određeno oružje propalo ili korodiralo.

Dodala je da joj je poznato da je ''Scout'' tužio Ministarstvo odbrane i tražio da im se dostavi ostatak municije i naoružanja, nakon čega je branilac Kadrija Kolić uložio prigovor na svjedoka, kazavši da je u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom.

Optuženog Cikotića je zanimalo na osnovu čega svjedokinja tvrdi da je trebala postojati suglasnost Predsjedništva BiH, na šta je ona odgovorila da to tvrdi na temelju sporazuma iz Doboja.

Optužnica tereti Cikotića da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine – po prethodnom dogovoru sa, u međuvremenu preminulim, pomoćnikom ministra i drugim osoboama, s ciljem pribavljanja koristi – iskoristio svoj službeni položaj i pogodovao tvrtki ''Scout'' iz Zagreba.

Kako se navodi, Cikotić je, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci municije. Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije zaključene 2003. i 2004. godine.

Miladin Milojičić je posvjedočio da je od 2008. do 2013. obnašao funkciju načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH. Ispričao je kako je Predsjedništvo BiH donijelo odluke o realizaciji četiri ugovora zbog velike količine naoružanja i municije, te da su Oružane snage realizovale naređenja koja su dobile od Ministarstva obrane, koju vrstu sredstava i u koje vrijeme da predaju ''Scoutu''.

Proces uništavanja oružja

Tužiteljstvo je zanimalo na koji način je bilo regulirano čuvanje sredstava, na šta je svjedok odgovorio da je postojalo fizičko obezbjeđenje te da je on imao stav da se treba ubrzati proces predaje viškova. Dodao je da je vršeno redovno godišnje inventarisanje sredstava i vojne opreme te da je postojala elektronska baza.

Na upit Obrane, svjedok je rekao da ne vjeruje da je u bazu upisivana vrijednost opreme te da Zajednički stožer nije imao vrijednost, nego samo količinu i vrstu opreme. Potvrdio je da je proces uništavanja određenog broja naoružanja i municije tekao prije uspostave državnog ministarstva.

Ilija Pranjić, koji je bio zaposlen u Federalnom ministarstvu obrane i u Ministarstvu odbrane BiH, ispričao je kako je 2003. bio član komisije koja je bila zadužena da izradi tendersku dokumentaciju u vezi s prodajom viškova naoružanja. Dodao je da je najpovoljnija cijena bila od ''Scouta'' i da je on izabran.

Odgovarajući na pitanja Obrane, Pranjić je pojasnio da je nakon odlaska u mirovinu radio određene poslove za ''Scout'' te da je on jedini imao svoj interni priručnik, nakon čega ga je vlasnik ''Scouta'' zamolio da i njemu napravi priručnik, a koji je sadržavao i informacije za robu koja je predmet ugovora.

Nastavak suđenja je zakazan za 28. veljače, prenosi Detektor.