Delimustafić
Suđenje koje nije počelo već nas koštalo 330.000 KM
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Postupak protiv Alije Delimustafića i još 37 osoba i sedam firmi zbog organiziranog kriminala i više drugih krivičnih djela do sada je koštao više od 330.000 KM iako suđenje nije službeno počelo, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Nakon akcije kodnog naziva “Pravda”, prije više od dvije godine potvrđena je optužnica u ovom predmetu. Iz sarajevskog Kantonalnog tužiteljstva kažu da je suđenje u ovom predmetu do sada odgađano 16 puta, kao i statusna konferencija u dva navrata, dok stručnjaci navode da troškovi postupka padaju na teret proračunskih korisnika, odnosno građana, koji u konačnici plaćaju i dosadašnje odgode početka suđenja.
Ugled i moć
Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava smatra da ugled i moć optuženih utječu na odugovlačenje procesa.
''Ali to je jasna poruka građanima'', kaže Letić.
Slučaj “Delimustafić” i predmet “Pravda” samo su jedan u nizu krivičnih postupaka čiju cijenu, bez jasnog službenog opravdanja, plaćaju porezni obveznici u BiH, piše BIRN.
Iz ovog predmeta su do sada izdvojene tri osobe i osuđene po sporazumu, još tri osobe i jedno pravno lice sklopili su sporazume koje sarajevski Kantonalni sud treba razmatrati, dok je u odnosu na četvero postupak odvojen zbog njihovog zdravstvenog stanja, ali optužnica – za koju je na jednom od ranijih ročišta Optužba najavila da će biti čitana više sati – do sada još nije pročitana niti su iznesene uvodne riječi.
Razlozi odgađanja početka suđenja su najčešće bili izostanci s ročišta jednog ili više optuženih zbog zdravstvenog stanja.
Iz Kantonalnog suda u Sarajevu kažu za BIRN BiH da je od pokretanja predmeta protiv Delimustafića do kraja listopada 2019. godine “obranama po službenoj dužnosti isplaćeno ukupno 334.714 KM”.
“Naglašavamo da se ovi troškovi odnose na sve radnje poduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno istrage, prethodnog postupka i glavnog pretresa”, kažu iz Kantonalnog suda Sarajevo, ističući da se iznos koji su naveli “ne odnosi samo na pristup odvjetnika na glavni pretres, nego i na njihove druge radnje poduzete shodno odvjetničkoj tarifi”.
Bez informacija
Kantonalni sud u Sarajevu je u ovom predmetu zauzeo stav i obvezao branitelje i optužene da prije glavnog pretresa obavijeste sud ukoliko netko od njih nije u mogućnosti da pristupi pretresu, kako bi se moglo reagirati i otkazati zakazano ročište i samim tim izbjeći plaćanja troškova, kažu iz ovog suda.
Na upit BIRN-a BiH su iz Ureda disciplinskog tužitelja pri Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), krovnoj pravosudnoj organizaciji u BiH, odgovorili da su registrirali ovaj predmet i da ne mogu dati više informacija o tome da li i na koji način ispituju zašto on traje toliko dugo.
U Misiji OSCE-a, koja nadgleda rad pravosuđa u BiH, ukazuju na zabrinjavajuće pitanje dužine trajanja postupaka i znatna kašnjenja koja se javljaju u fazi glavnog pretresa, te pozivaju nadležne aktere da riješe ovaj problem.
“Općenito govoreći, dužnost je suda, odnosno postupajućeg suca u konkretnom predmetu, da postupak vodi u skladu sa zakonom, efikasno i učinkovito”, kažu iz OSCE-a i navode da, u suprotnom, dugotrajno vođenje postupka može dovesti do povrede prava optuženog na suđenje u razumnom roku, ili izostanka odgovornosti u situacijama kada dođe do odbijanja optužbi zbog nastupanja zastare.
Test za pravosuđe
Stručnjaci napominju da su odvjetnici po službenoj dužnosti plaćeni iz proračuna, te kada se jedan od optuženih ne pojavi na ročištu, ono se u tom slučaju mora odgoditi, što opet plaćaju građani.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH), kaže da se odgodama manipulira procesom, kao i da je slična situacija bila u svim slučajevima s velikim brojem optuženih u jednom predmetu.
“Očekivalo se, nažalost, da će u ovom predmetu manje ili više to tako izgledati”, kaže Korajlić i naglašava da su posljedice dalekosežne, ne samo zbog troškova proračunskih sredstava i troškova za građane već i zbog generalnog utjecaja na rad pravosuđa.
Prema njezinim riječima, takvi se predmeti “razvuku na nekoliko godina”, što na kraju poskupljuje cijeli proces i odvlači proračunska sredstva, ljudske resurse, a neko razumno vrijeme da se oni riješe već bi odavno prošlo.
Estrada
Analitičar Vehid Šehić smatra da bi se trebale napraviti izmjene u zakonu jer se, kako kaže, postupak vrlo često zloupotrebljava, u prvom redu od dijela optuženih osoba i njihovih branitelja, pri čemu se zanemaruju interesi građana i javnosti.
On kaže da je očekivao da profesionalna zajednica uradi više upravo kod ove vrste odugovlačenja postupka, te kao primjer navodi da su u Hrvatskoj izmijenili zakone i onda su vodili predmete bez obzira što neko nije bio prisutan, dok je u BiH stanje takvo da se pretres mora odložiti.
“Generalno mogu reći, kada su u pitanju procesuiranja krivičnih djela organiziranog kriminala i korupcije, da se oni presuju u jednu fazu estradizacije tih postupaka, počevši od lišavanja slobode pa nadalje”, kaže Šehić.
Nekretnine mrtvih
Delimustafić se optužnicom tereti da je od 2009. do 2016. godine organizirao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području Sarajeva, a počinjenjem djela, prema navodima Tužiteljstva, optuženi su stekli protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od deset milijuna maraka.
Iz Tužiteljstva su početkom listopada 2017. godine, uz priopćenje o podignutoj optužnici, naveli da je riječ o sustavnoj korupciji u kojoj su sudjelovali bivši ministar unutarnjih poslova Republike BiH, sutkinja Općinskog suda Sarajevo, kantonalni tužitelj, osam odvjetnika, sudski vještak, notar, zamjenik direktora Agencije za forenzička ispitivanja BiH, općinski službenici, sudski kuriri i direktori firmi.
Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava kaže da je pitanje da li bi se početak suđenja odgodio 16 puta da “nije optuženo toliko zvučnih imena i ljudi na pozicijama, koji su bili od ugleda, integriteta i moći”.
Preuređena sudnica
“Jačina pravosuđa se ne mjeri na onim brzim i efikasnim pojedinačnim slučajevima, nego upravo na ovakvim. To pokazuje koliko nam je u tom dijelu sudstvo slaba karika, da je jedan od možda najosjetljivijih segmenata društva pravosuđe, koje bi nama svima trebalo služiti kao jamac sigurnosti”, kaže Letić.
Sugovornici BIRN-a BiH tvrde da domaće pravosuđe pokazuje da nije u stanju voditi ovako velike predmete, pogotovo one s većim brojem optuženih. Dodatni je problem tehnički kapacitet sudnica u sudovima.
Zbog ovog postupka i velikog broja optuženih u ovom predmetu, preuređena je najveća sudnica u Kantonalnom sudu u Sarajevu te su umjesto sudskih klupa postavljeni i spojeni stolovi sa stolicama, i monitorima na njima.
“O tome se trebalo ranije razmišljati, na koji način će se fizički, tehnički i logistički organizirati to suđenje. Pitanje je jesu li se neki od optuženih mogli razdvojiti od ostalih, uraditi nešto da ne bude optužnica koja bi teretila baš toliki broj osoba, a znate da nemate kapaciteta da to uradite. Pored toga, manjka i političke volje da se na to pitanje odgovori adekvatno i brzo. To je otprilike slika u kojoj danas pravosuđe u BiH funkcionira”, kaže Letić.
Čitanje optužnice
Kantonalni sud je do sada izdvojio predmete i po sporazumima o priznanju krivnje osudio Sejdu Filipović na godinu zatvora te je brisana iz prava vlasnice na nekretninu, Samir Muslić je osuđen na pet mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 30.000 KM, dok su Hamdo Spahić i Nihad Druškić dobili uvjetne kazne, a Druškić i novčanu od 74.000 KM.
Postupak je odvojen i u odnosu na vještaka Abida Hodžića, Arifa Ibrahimovića, Amirelu Lončar te firmu “MinasCo” jer su nedavno s Tužiteljstvom sklopili sporazume o priznanju krivnje, koje će Sud naknadno razmatrati.
U odnosu na Vojka, Dušanku, Dobru i Ratka Đokića je također ranije razdvojen predmet zbog njihovog zdravstvenog stanja, a u Kantonalnom tužilaštvu napominju da njima suđenje još nije počelo.
Suđenje u predmetu protiv Delimustafića i ostalih u Kantonalnom sudu je zadnji put bilo zakazano 20. rujna, ali ni tada optužnica nije pročitana.
