Šuplje granice: U BiH uđu tone droge, a zaplijenjeno svega 10 grama heroina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

'Balkanskom rutom' koja ima tri trase, a u onoj središnjoj je i Bosna i Hercegovina, godišnje se prokrijumčari oko 65 tona heroina iz Afganistana – procjena je europskih i američkih službi za borbu protiv droge. Najveći dio tog heroina završi u zemljama zapadne Europe.

Prema američkim podacima i izvješćima, BiH nije opasni proizvođač droge nego je tranzitna zemlja što znači da u nju ulaze ogromne količine i onda se preko njenog teritorija narkotici švercaju u zapadne zemlje. Ostaje, međutim, misterija kako tone droge ulaze u BiH i koliko se na državnim granicama policijske i sigurnosne službe bore protiv krijumčara? Ako je suditi prema službenim podacima, malo i nikako!

U izvješću državnog Ministarstva sigurnosti BiH o sigurnosnom stanju u zemlji, Granična policija BiH zaplijenila je prošle godine ukupno 10,40 grama heroina, 1,66 grama kokaina, dva komada ecstazya, 13.517,92 grama marihuane, četiri stabljike marihuane, 90,60 grama speeda, 35 komada bromazepama, 58 komada diazepama. Nije zaplijenjen nijedan gram hašiša!

Po tome ispada da u BiH ulaze minimalne količine narkotika što uopće nije točno. U tom izvješću još se navodi da je lani registrirano 1411 kaznenih djela zloupotrebe droge i da su se narkotici uglavnom plijenili od uličnih dilera 'jer nije bilo presijecanja značajnih međunarodnih krijumčarskih kanala'.

Misterija ostaje kada se usporede svi ti podaci s informacijama koje javno priopćavaju inozemne obavještajne i službe specijalizirane za borbu protiv krijumčarenja droga pa njeno raspetljavanje ostaje na čekanju, piše 'Dnevni list'.

Najveće količine droge dolaze iz Afganistana, Pakistana i Irana i prvo stižu u Tursku i Bugarsku odakle se krijumčare u zapadnu Europu, pored ostalog i preko nezaobilazne 'balkanske rute'. Prema onome što su otkrile inozemne obavještajne službe, uključujući i američku DEA-u, oko 80 posto heroina iz Afganistana tajnim kanalima se preko Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Italije prebacuje za Mađarsku i Češku.

Iz Afganistana se preko 'balkanske rute' u zemlje zapadne Europe godišnje prokrijumčari heroina u vrijednosti oko 17 milijardi eura. Dio tog novca odlazi u ruke terorističkih organizacija – objavili su nedavno austrijski mediji.

Prema procjenama inozemnih policijskih stručnjaka, u Bosni i Hercegovini se godišnje na krijumčarenju svih vrsta droge obrne oko 150 milijuna eura. Računa se da se u BiH od ukupne količine droge koja uđe na njen teritorij, na domaćem tržištu proda jedan manji dio. Službenih preciznih podataka o broju ovisnika u BiH nema, a svojedobno je u nekim inozemnim policijskim izvješćima navedeno da ih je oko 120.000.

Ministarstvo sigurnosti u svom izvješću konstatira da u BiH postoje grupe koje se bave krijumčarenjem kokaina i navodi da je riječ o transnacionalnim kriminalnim organizacijama i da veći dio članova i suradnika grupa u BiH nije poznat. Klanovi koji zaprimaju drogu u Bosni i Hercegovini sastoje se od po desetak članova, a njihova jezgra ima do pet članova.

"Grupe iz BiH dobro surađuju s inozemnim narko klanovima, posebno u regiji, između njih postoji precizna podjela posla i odgovornosti, a za međusobne veze i dogovore koriste modernu i sofisticiranu opremu, služe se društvenim mrežama i kuririma, a održavaju i direktne sastanke", kaže se, među ostalim, u izvješću Ministarstva sigurnosti BiH, prenosi 'Dnevni list'.