Svaki treći dan u BiH se ubije jedna osoba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema službenim statističkim podacima, u Bosni i Hercegovini svaki treći dan jedna osoba sebi oduzme život, a ono što posebno šokira javnost jesu brutalna i bizarna samoubojstva. Uzroke ovakvog stanja stručnjaci vide u sve težoj ekonomskoj situaciji, besperspektivnosti i nezaposlenosti, javlja Radio Slobodna Europa.

Sociolog Srđan Vukadinović kao glavni generator pogoršane slike mentalnog zdravlja u BiH vidi posttranzicijsko društvo sa urušenim sustavom vrijednosti.

''Mnogo je problema s kojima čovjek u današnjem bosansko-hercegovačkom društvu ne može izaći na kraj. Slijedi stres, pa onda otuđenost koja je praćena nezaposlenošću, besperspektivnošću, prije svega mladih ljudi'', navodi Vukadinović.

Psihijatri objašnjavaju kako su samoubojstva manifestacija bolesti, prije svega depresije, a čest oblik mentalnih oboljenja je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) kod velikog broja braniteljske populacije.

Predsjednik Organizacije branitelja i civila sa postraumatskim stresnim poremećajem Republike Srpske, Dragan Šajić, ističe da se velik broj osoba sa ovim problemom rijetko odlučuje na liječenje.

''Okolina, sredina je glavni problem. Mi još imamo shvaćanja da je to sramota, umjesto da odlazak kod psihologa ili psihijatra bude kao odlazak kod zubara. U stvari, možda je i gore kod zubara, ali, eto, mi još tako razmišljamo'', kaže Šajić.

Depresija i postraumatski stresni poremećaj pogađa češće starije, osobe između 40 i 60 godina. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da od ovih poremećaja nisu pošteđeni ni mladi.

Tako je, ilustrira RSE, prije nekoliko godina u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi kod jednog dječaka dijagnosticiran transgeneracijski prijenos ovog poremećaja sa oca na dijete.

Nevladine organizacije upozoravaju da su osobe sa mentalnim poteškoćama često diskriminirane i stigmatizirane od drugih članova društva, a često su i u medijima predstavljeni u negativnom smislu. Depresija uzima sve više maha i u svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. Postati će druga najčešća bolest na globalnoj razini.