Sve članice EU traže jednakopravnost Hrvata u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izrazila je zadovoljstvo stajalištem 28 zemalja članica Europske unije u vezi BiH na ovotjednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, istaknuvši kako je to "samo korak dalje do nužne međunarodne rasprave o nadogradnji Daytonskog sporazuma".

''Prvi puta u povijesti Unije, svih 28 država članica službeno traži uspostavljanje društva u BiH u kojem će biti zajamčena ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. To je značajan napredak nakon što je to tražio i Europski parlament 2013. godine u godišnjem izvješću o napretku BiH'', priopćila je Petir, dodavši kako je riječ legitimnom zahtjevu EU s obzirom da je BiH predavanjem aplikacije za članstvo započela svoj europski put.

Nadogradnja Daytona

''Pripadnost europskoj obitelji dokazuje se poštivanjem europskih vrijednosti, pri čemu nema prostora za kršenje ljudskih prava. Nažalost, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH se sustavno krše, i sada to uviđaju i europskim krugovima, što je svakako pozitivan pomak i daje naslutiti kako se sada i EU planira uključiti u rješavanje pitanja neravnopravnosti Hrvata u BiH'', navela je Petir, pozdravljajući izvješće veleposlanika Europske unije pri UN-u Joao Vale de Almeida koji je iznio stajališta 28 zemalja članica EU o stanju u BiH.

Hrvatska europarlamentarka ističe kako je predstavljeno izvješće „samo korak dalje do nužne međunarodne rasprave o nadogradnji Daytonskog sporazuma“ koji je, kako smatra, bio dobar za uspostavljanje mira, ali ne predstavlja trajno rješenje

''Trebamo pronaći rješenje kojim će se zajamčiti dugotrajan mir i stabilnost BiH. U sadašnjim okolnostima Hrvati nemaju adekvatnih mehanizama kojima bi osigurali jednakopravnost, te je takve mehanizme potrebno uspostaviti nadogradnjom Daytona. Jedan od mogućih modela koje svakako treba razmotriti je federalizacija cijele države, odnosno uspostava tri ili više federalnih jedinica. Ovo je važno za sva tri konstitutivna naroda i sve građane BiH jer bi osiguralo održivost i političku stabilnost, koja je nužna za ekonomski napredak svake države'', smatra Petir.

Također, Petir smatra značajnim da Unija upravo sada poziva BiH na reformu pravosuđa BiH koja će jamčiti "depolitizaciju, nepristranost i neovisnost, uključujući slučajeve procesuiranja ratnih zločina“.

Plenković s biskupom Komaricom o lošem položaju Hrvata u RS

Hrvatski premijer Andrej Plenković primio je u četvrtak mons. Franju Komaricu, biskupa banjolučkog, s kojim je razgovarao o teškom položaju Hrvata u Republici Srpskoj unazad dva desetljeća posebice o otežanom povratku Hrvata, priopćio je premijerov Ured za odnose s javnošću.

"Razgovarali su o teškoj situaciji u kojoj se već dva desetljeća nalaze Hrvati u Republici Srpskoj, poglavito o otežanom povratku Hrvata čije se kuće ne obnavljaju ili se to čini sporo", stoji u priopćenju.

Biskup Komarica dao je podršku hrvatskoj Vladi i premijeru Plenkoviću na aktivnostima i projektima kojima vlada iskazuje skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik vlade istaknuo je, kao jednu od dodatnih mogućnosti te skrbi, educiranje i savjetovanje za apliciranje projekata iz pristupnih fondova EU, osobito rad na programima za mlade.

Plenković je također zahvalio na svemu što Banjolučka biskupija i Caritas biskupije Banja Luka čini za Hrvate na svome području, na programima pomoći siromašnima, starijima i bolesnima te djeci, ali i gospodarskim projektima kojima pomaže otvaranju radnih mjesta u Republici Srpskoj.

Prema priopćenju, hrvatski premijer je obećao konkretnu pomoć u tim naporima, jer je, kako je istaknuo, briga o Hrvatima u Bosni i Hercegovini ne samo ustavna, nego i moralna obveza svake hrvatske Vlade.